Antun Vrdoljak prvi predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (1991.- 2000.), član Međunarodnog olimpijskog odbora (1995. - 2011. ), počasni predsjednik HOO-a od 2003. te počasni član MOO-a od 2012.
Antun Vrdoljak, sportski i politički uglednik, na dužnosti predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora izabran je na osnivačkoj skupštini 10. rujna 1991. godine kao predstavnik Hrvatskog atletskog saveza, jednog od 29 nacionalnih sportskih saveza olimpijskih sportova članova osnivača Hrvatskog olimpijskog odbora.
Na prijedlog predsjednika Međunarodnog olimpijskog odbora Juana Antonia Samarancha, koji ga je upoznao kao vrsnog poznavatelja sportskog i olimpijskog pokreta odanog načelima olimpizma, Antun Vrdoljak izabran je u lipnju 1995. godine na 104. sjednici Međunarodnog olimpijskog odbora u Budimpešti za člana MOO-a čime je postao prvi Hrvat najvišeg tijela svjetskog olimpijskog pokreta u samostalnoj i suverenoj Republici Hrvatskoj. Njegovim izborom iskazana je velika čast Hrvatskoj, hrvatskom olimpijskom pokretu i njemu osobno.
Godine 1996., član MOO-a Antun Vrdoljak imenovan je za člana Komisije za radio i televiziju, a 2006. i za člana Komisije za kulturu i olimpijsko obrazovanje MOO-a.
Na dužnosti predsjednika HOO-a bio je dva mandata, do listopada 2000. godine, a u prosincu 2003. godine imenovan je njegovim počasnim predsjednikom. Veliki sportski utjecaj Antuna Vrdoljaka počinje prvom najvažnijom povjerenom mu zadaćom da spasi Europsko atletsko prvenstvo koje se trebalo održati 1990. godine u Splitu. Naime, 72 dana prije početka atletskog prvenstva gotovo ništa nije bilo dovršeno pa je Splitu prijetilo oduzimanje tog natjecanja. Zahvaljujući njegovu zauzimanju te golemoj energiji i trudu Europsko atletsko prvenstvo postalo je primjer uzorne organizacije.
Antun Vrdoljak rodio se 4. lipnja 1931. godine u Imotskom, a u mladosti se bavio atletikom, rukometom, stolnim tenisom, sportskim novinarstvom i glumom. U Zagrebu je završio Akademiju dramskih umjetnosti i postao filmski redatelj. Autor je mnogih filmova, od kojih je deset ušlo u antologiju hrvatskog filma: Kad čuješ zvona (1969.), U gori raste zelen bor (1971.), Mećava (1977.), Kiklop (1982.) Glembajevi (1988.), Ljubav i poneka psovka (1969.), Povratak (1979.), Deps (1974.), Od petka do petka (1985.) i Karneval, Anđeo i Prah (1989.), a kao redatelj dobio je mnoga međunarodna i domaća priznanja. Godine 2005. režirao je najnoviji film Duga mračna noć, koji su jednako dobro prihvatili i kritičari i publika. Godine 1991. imenovan je i ravnateljem Hrvatske radiotelevizije, na čijem je čelu bio do godine 1996.
Za osobite zasluge u razvoju olimpijskog pokreta Antun Vrdoljak dobio je godine 1994. visoko priznanje Međunarodnog olimpijskog odbora Trofej „Stogodišnjice“, 2004. najvišu Državnu nagradu „Franjo Bučar“ za životno djelo, a 2009. godišnju nagradu Europskih olimpijskih odbora za poseban doprinos i razvoj olimpizma u Europi.