Izabranici Dagura Sigurdssona otvorili su turnir s uvjerljivih 36-22 (17-9). Islandski stručnjak za prvu utakmicu na prvenstvu odlučio je izostaviti pivota Verona Načinovića i desnog vanjskog Luku Lovru Klarica. Sigurdsson će uoči svake utakmice morati izostaviti dvojicu reprezentativaca jer u zapisniku ima mjesta za 16 igrača.Zanimljivo i suparničku ekipu vodi Islanđanin. Od 2018. na bahreinskoj klupi je Aron Kristjansson.Bahrein se dobro držao tek u prvih šest minuta, do rezultata 2-2. Deset minuta kasnije već je bilo +6 (9-3). U 19. minuti hrvatski rukometaši su poveli sa sedam razlike (10-3), a na kraju prvog dijela bilo je velikih +8 (17-9).U nastavak utakmice Hrvatska je ušla serijom 4-0 za velikih 21-9. Bahrein je prvi gol u nastavku zabio tek nakon osam minuta. Hrvatska prednost je rasla iz minute u minutu, u 43. minuti bilo je 15 razlike (25-10), a do kraja utakmice bilo je upitno tek s koliko će razlike Hrvatska slaviti.Hrvatsku su do pobjede predvodili Mario Šoštarić s osam pogodaka, Filip Glavaš s pet, a po četiri su zabili Mateo Maraš, Tin Lučin i Marin Jelinić. Dominik Kuzmanović imao je 12 obrana. Na suprotnoj strani najefikasniji je bio Ali Eid sa šest golova.U prvom ogledu naše skupine Egipat je pobijedio Argentinu sa 39-25 (21-11). Afrički prvak nije imao problema protiv jedne od najboljih južnoameričkih reprezentacija.U drugom kolu 17. siječnja, Egipat očekuje Bahrein, dok će Hrvatska odmjeriti snage protiv Argentine.Posljednje kolo igra se u nedjelju, a sastaju se Argentina i Bahrein, te Hrvatska i Egipat, a prve tri reprezentacije iz naše skupine igrat će u 2. krugu protiv triju najboljih iz skupine G u kojoj igraju Slovenija, Island, Kuba i Zelenortski Otoci. (h/hoo/vk)

Zagreb, 15. siječnja 2025. - Hrvatska muška rukometna reprezentacija rutinskom je pobjedom nad Bahreinom otvorila Svjetsko prvenstvo koje zajedno organiziraju naša zemlja, Norveška i Danska.

Hrvatski rukometaši uvjerljivom pobjedom nad Bahreinom otvorili domaćinski SP

Riječ je o trećem (ili drugom dopunjenom) izdanju velebne knjige cijenjenog splitskog sportskog kroničara Jurice Gizdića, a u njoj su sadržane sportske biografije svih hrvatskih olimpijaca i odličnika (prema zadanim kriterijima) od prvog nastupa Hrvata na Igrama modernog doba, 1900. godine, do prošlogodišnjih spektakularnih, također pariških, Olimpijskih igara.Osim dopune ljetnih i zimskih olimpijaca iz prošlog olimpijskog ciklusa koji je, zbog odgode tokijskih Igara, bio za godinu dana kraći (2021. - 2024.), vrijedni autor je osvježio stranice i sudionicima olimpijskih igara mladih iz istog razdoblja, a poseban dodatak su hrvatski olimpijci u književnosti, umjetnosti i arhitekturi koji su nastupali na Igrama modernog doba od 1912. do 1948. godine. Sve u svemu, petstotinjak stranica jedinstvenog štiva o olimpizmu, sportskoj uspješnosti i nacionalnom ponosu. Treće izdanje knjige Hrvatski olimpijci i odličnici autora Jurice Gizdića dostupno je na poveznici:&nbsp;<a href="https://issuu.com/hrvatskiolimpijskiodbor/docs/hrvatski-olimpijci-i-odlicnici-1900-2024" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://issuu.com/hrvatskiolimpijskiodbor/docs/hrvatski-olimpijci-i-odlicnici-1900-2024</a>

clanci-slike/Knjiga-Olimpijci-odličnici.jpeg

Zagreb, 7. siječnja 2025. - Nakon što je potkraj prošle godine u 300 primjeraka objavljeno tiskano izdanje knjige Olimpijci i odličnici 1900. - 2024., nakladnik Hrvatski olimpijski odbor objavio je isto djelo i u digitalnom (online) obliku.

Treće izdanje HOO-ove knjige Olimpijci i odličnici autora Jurice Gizdića dostupno i u digitalnom obliku 

Tog dana Hrvatsku je priznalo svih 12 članica tadašnje Europske zajednice, kao i Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Norveška, Poljska i Švicarska. Prethodno su to učinili Vatikan, Slovenija, Ukrajina, Litva, Latvija, Estonija i San Marino. Podsjetimo, prva država koja je to učinila još u prosincu 1991. godine bio je Island.Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku su priznale ukupno 44 države, a taj je broj u idućim mjesecima dodatno rastao. U travnju je stigla i potvrda priznanja Sjedinjenih Američkih Država, a status Republike Hrvatske kao suverene i samostalne države zaokružen je 1992. godine primitkom u članstvo brojnih međunarodnih udruga, uključujući i onu najveću - Ujedinjene narode (UN). Nadnevak 15. siječnja višestruko je važan za Republiku Hrvatsku jer tog je datuma 1998. godine, uz posredovanje mirovnih snaga UN-a, dovršena i mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja u međunarodno priznate granice Lijepe Naše. Na taj način ostvarena je višestoljetna težnja hrvatskog naroda za uspostavom vlastite države, a najveću žrtvu za to postignuće podnijeli su hrvatski branitelji. Valorizirajući zasluge dionika sportskog sustava u Domovinskom ratu, Hrvatski olimpijski odbor (HOO) je, u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja, inicirao dodjelu "Godišnjeg priznanja sportskim klubovima, sportašima i sportskim djelatnicima za doprinos u obrani Republike Hrvatske". Prva skupina zaslužnika primit će priznanje na svečanosti 22. siječnja u Zagrebu. (hoo/vk)

Zagreb,15. siječnja 2025. - Na današnji dan ratne 1992. godine Republika Hrvatska je postala međunarodno priznata država, a dva dana kasnije Međunarodni olimpijski odbor (MOO) privremeno je priznao Hrvatski olimpijski odbor, otvorivši vrata našim sportašima za nastupe na olimpijskim igrama pod vlastitom trobojnicom.

Prije 33 godine Hrvatska je postala međunarodno priznata država, a dva dana kasnije priznat je i HOO

Karijera sportaša nakon sportske karijere danas je vrlo važno pitanje, a na primjeru Martine Fileš može se vidjeti u kojem sve smjeru ta karijera može otići i s kojim se problemima može susresti. Bivša hrvatska rekorderka u skoku s motkom je sa samo 28 godina u svoj životopis upisala nekoliko karijera. Točnije rečeno, počela ih je upisivati.Martina je završila studij biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i višu trenersku školu na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu. S bratom Petrom, inače najboljim hrvatskim mačevaocem, otvorila je kafić u Dubravi, pokrenula je tvrtku za proizvodnju ekoloških proizvoda u poljoprivredi, a bila je i idejna začetnica Muzeja sportskih ZGoda. *Čini se, međutim, da je sve to stigla ostvariti zato što je prerano prekinula atletsku karijeru.- Ta se karijera, zapravo, ugasila uz fakultet. Tu sam prvi put osjetila da, zapravo, nikoga nije briga što si ti sportaš. Nisu mi dali da idem na pripreme kada sam bila na vrhuncu rezultata, nisu mi dali da dva tjedna odem negdje na pripreme i da treniram s malo jačim suparnicama, da na kraju krajeva i promijenim klimu jer svi ti moji rekordi nastali su još u Boćarskom domu. Dakle, nije bilo ni ove dvorane koju danas imamo. Na -5 stupnjeva i na betonskoj stazi nisam imala priliku pokazati najbolje što što sam mogla. I tu je negdje prekipjelo u meni, nitko me nije razumio i podržavao. Kako su mi se posložile neke poslovne prilike, rekla sam si da sve to više nema smisla, pojašnjava Martina Fileš.&nbsp;&nbsp;*Smisla je, priča Martina, imalo ipak puno toga što joj se događalo po okončanju sportske karijere. Primjerice, zašto biologija?- To me nekako najviše zanima. A kako nisam bila baš najbolja učenica i nisam imala velike mogućnosti birati fakultet na koji ću ići, prve tri godine sam završila fitofarmaciju na Agronomskom fakultetu. I onda shvatila da me to uopće ne zanima i otišla na drugu stranu, u ekologiju. Tu sam se potpuno pronašla i naučila sve što me zanima. Čak imam objavljen i znanstveni rad u tom području na temu mikrobiološke razgradnje je biorazgradivih vrećica. U tom smo radu uspjeli na neki način potvrditi tezu da mikroorganizmi koje možemo naći u prirodi razgrađuju te biorazgradive vrećice. Ne raspadnu se, dakle, one same od sebe nego ih ti mikroorganizmi razgrade. Do kojih elemenata, to ne znamo. Jesu li to toksični elementi ili voda i kisik, dušik, ugljični dioksid….&nbsp; *Izbor Kineziološkog fakulteta je, pak, nešto što ne treba posebno objašnjavati kada se bavite atletikom.- To je krenulo dok sam još trenirala. Htjela sam što više sama naučiti i onda sam u sklopu toga stekla i neke ambicije da jednog dana budem trenerica i voljela bih raditi taj posao. A kada će to biti? Kada me pozovu. Nažalost, sustav je takav - a to su poslovi u Sportskom savezu Grada Zagreba - da se radna mjesta ne otvaraju tako često. Dok se netko ne umirovi nemaš priliku dokazati se.&nbsp; *Vrlo zanimljiv je Martinin odgovor na pitanje o njezinoj tvrtki za proizvodnju ekoloških proizvoda u poljoprivredi i što ona zapravo proizvodi.- To je bio moj drugi poslovni pothvat. S talijanskom tvrtkom Silviagro sam surađivala na proizvodnji ekoloških proizvoda koji su me zaintrigirali na fakultetu. Ti proizvodi se zovu mikorize. Mikorize su, inače, simbiotski odnos između gljive, bakterije i biljke, gdje te gljive i bakterije poboljšavaju rast biljke, tako što žive u korijenu i hrane biljku nekim elementima koji su toj biljci nedostupni. I onda biljka bude puno veća, puno jača, puno otpornija na sušu ili bolesti pa su bolji i kvalitetniji plodovi te biljke. Tako smo uspjeli uspostaviti neku malu liniju proizvoda koji nisu još prepoznati na tržištu, iako mi se već četvrtu godinu zaredom vraćaju neki proizvođači i dosta OPG-ova, tako da mi je to potvrdilo djelotvornost te proizvodnje.&nbsp; *Ništa od dosad navedenoga nije izvor Martininih prihoda za život. To je…?- Donedavno je to bio kafić koji sam morala zatvoriti zbog visoke cijene najma. Taj kafić mi je bio svojevrsni core business, bez kojeg ne bi sve ovo funkcioniralo samo od sebe. Nisam nikad bila za nešto što svi imaju i što svi žele, nego sam uvijek htjela nešto novo što još nitko nema. A nešto novo se jako teško probija i treba vremena da se probije, pogotovo u Hrvatskoj, ali i svuda na svijetu. *Muzej sportskih ZGoda je također bio nešto novo, naročito u Zagrebu i Hrvatskoj.- Muzej je, nažalost, zatvoren zbog ugovora o zakupu poslovnog prostora koji je bio preskup za naš pothvat, pa nas je to malo je iscijedilo. Ideja je bila da djeca mogu doći i isprobati neke sportove koji im nisu bili dostupni, kao gimnastika, hokej, skijanje, veslanje…, i da tu pronađu svoj sport. Također smo tamo izložili i neke sportske antikvitete te prikazali najbolje od zagrebačkog sporta. Nadali smo se da će to zaživjeti i da će se proširiti i po drugim gradovima u obliku neke franšize. Međutim, nismo do toga došli, što ne znači da nećemo. Možda se nekad otvore neke nove mogućnosti, možda ta ideja bude prepoznata od nekih institucija koje bi to podržale, da se sport predstavi javnosti, da djeca imaju mogućnosti vidjeti nešto novo, isprobati nešto novo, ali i da turisti vide sve što mi imamo i nudimo. *Do izložaka za muzej su Martina i prijatelji dolazili na razne načine.- Projekt sam pokrenula s našim najboljim gimnastičarom Tinom Srbićem i prijateljicom Robertom Grobenski. Tin nam je tu bio posrednik između sportaša i muzeja jer nam se u početku sportaši nisu odazivali i davali svoju sportsku opremu koju smo ih tražili jer nisu ni znali tko smo mi. Tin je tu puno pomogao. A sve antikvitete, čak i neke dosta vrijedne stvari, pronašli smo na sajmu na Hreliću, na Njuškalu i na web stranicama koje imaju aukcije sportskih rekvizita. Našli smo, tako, i jedan pehar Dragutina Šurbeka, medalje s Hanžekovićeva memorijala, stare skije, stare klizaljke, gondolu stare zagrebačke žičare, stari drveni osmerac, stare rekete i loptice, staru baseball palicu, stari floret… Imali smo čak zahvalnice sponzorima s Univerzijade u Zagrebu i još dosta toga s Univerzijade. Naravno da djeci to nije bilo tako zanimljivo, ali im je zato interaktivni dio muzeja bio jako zanimljiv. Muzej, međutim, još uvijek postoji u mobilnom izdanju, predstavljamo ga po vrtićima i školama. Škole i vrtići, tako, više ne dolaze k nama, nego mi k njima. *Kada bi ju sportašice i sportaši koji razmišljaju o karijeri nakon karijere upitali za savjet rekla bi im… što?- Neko moje iskustvo bi reklo da koja god im se poslovna prilika pruži, da je uzmu, čak i tijekom karijere. U mojem slučaju je to završilo tako da sam prekinula sportsku karijeru u korist poslovne karijere. No, ja nisam bila profesionalna sportašica, nisam živjela od sporta i ja sam se morala tome posvetiti da bi to uspjelo. Profesionalni sportaši bi, vjerojatno, to mogli odraditi tako da plaćaju nekog asistenta koji bi im odrađivao poslove. Mislim da čim sportaši nanjuše dobru priliku, bilo to za vrijeme ili nakon sportske karijere, trebali bi se potpuno posvetiti tome.&nbsp;&nbsp;*Imali smo do sada puno uspjeha u atletici, upravo u tehničkim disciplinama. Što nam nedostaje da bismo ih imali i u skoku s motkom, što je svojevrsna kombinacija atletike i gimnastike?- Mislim da stvarno imamo dovoljno kvalitetnih atletičarki. I atletičara, naravno, ali sada govorim o curama. Imamo u skoku s motkom uistinu kvalitetnih djevojaka, imamo i Eliju Valentić koja je sa 4.26 nadmašila moje rekorde. Ona je sporija od mene, ali ima bolju tehniku. Tako da nema tog nekog ključnog elementa koji je bitan, nego je bitno sve imati jednako dobro i usklađeno. Elija je trenirala u Njemačkoj, gdje je radila na pola radnog vremena. Da je imala potporu sponzora, saveza ili kluba, pa da ne mora raditi nego se potpuno posvetiti atletici, imala bi možda i puno bolji rezultat.&nbsp; *Zanimljivo, statusom atletike u našem društvu i medijima bivša rekorderka u skoku s motkom (4.05) nije nezadovoljna...- U zadnjih godinu i pol, dvije se taj status dosta poboljšao, naročito zato to se dosta pozornosti pridaje mladim atletičarima, što do sada nisam primijetila. Tu je u glavnoj ulozi Jana Koščak koja ima rezultate koje svi mediji naprosto moraju popratiti, ne samo naši. Da su tako bili praćeni juniorski rezultati Sare Kolak, vjerojatno bi smo njezino olimpijsko zlato u Riju smatrali malo manjim čudom. Naravno da to je čudo, da je to vrhunski rezultat, ali svi njezini juniorski rezultati su vodili prema tome. Kad uspoređujem vrijeme kada sam ja bila juniorka s ovim današnjim, danas juniori i juniorke imaju puno bolji status. Vidim da ih čak prate i neki sponzori, da dobivaju dovoljno sportske opreme, što oni i zaslužuju i tako to mora biti - zaključila je Martina Fileš.

Muzej još uvijek postoji u mobilnom izdanju, predstavljamo ga po vrtićima i školama. Škole i vrtići, tako, više ne dolaze k nama, nego mi k njima, kaže bivša hrvatska rekorderka u skoku s motkom

Martina Fileš: Muzej sportskih Zgoda morali smo zatvoriti zbog visoke cijene najma prostora

Čudni su životni putovi pa je tako jedna pobjeda na svjetski poznatom studentskom natjecanju odvela Sonju Jelaču u svijet golfa. Dugogodišnja članica Izvršnog odbora i glavna tajnica Golf saveza Hrvatske bila je studentica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta kad je došla „na radar“ zaljubljenika i golf entuzijasta koji su kretali u ozbiljniju organizaciju tog sporta u Hrvatskoj.&nbsp;&nbsp; - O našoj studentskoj pobjedi pisale su novine, a ljudi koji su vodili brigu o golfu željeli su zaposliti nekoga u Golf&amp;Country klubu Zagreb pa su došli na ideju da zaposle mene. Tražili su lokaciju za golf u Hrvatskoj, a do tada su igrali samo u Mokricama. Dobili su je iza neizgrađene bolnice u Blatu, gdje se danas, s novim vlasnikom etablirao Riverside Zagreb, priča nam Sonja Jelača koja je gotovo tri desetljeća kasnije i dalje čvrsto povezana s golfom. Čak je i njezin diplomski rad bio na temu „Strategija marketinga za golf igralište“, a danas je iza nje više od 20 godina iskustva rada na poziciji voditeljice golf igrališta, prvo u Zagrebu, a onda i u Savudriji.&nbsp; *No, počeci golfa u samostalnoj Hrvatskoj bili su skromni.&nbsp;&nbsp;- Tada kad sam ja počela, 1998. godine, u Hrvatskoj je bilo 40 golfera. I nije bilo golf igrališta. Tako smo počeli sa stvaranjem igrača, kroz škole, ali i dan danas smo zapravo na početku. Danas imamo registriranih oko 1000 i nešto golfera, a od toga je 100, 120 žena, istaknula je Jelača.&nbsp;&nbsp; *U Europi su brojke ponešto drugačije...- Najrazvijenije zemlje imaju udio od 35 posto žena u golfu. Najbolji omjer ima Austrija, dugo ga je imala Finska, tu su Island, Švedska. Sve analize pokazuju da relativno mali broj žena igra i trenira golf, a broj aktivnih igračica značajno zaostaje za brojem muških golfera. Da bi se to promijenilo, Golf savez Hrvatske potiče razvoj ženskog golfa kroz niz ciljanih aktivnosti kao što su Dan ženskog golfa, škola golfa za žene, Ladies day i slično. Dodatno, Savez je uz potporu Hrvatskog olimpijskog odbora angažirao Martinu Čanaki kao trenericu za razvoj sporta, pa se i ona kroz svoj program rada posvetila i razvoju ženskog golfa.&nbsp;&nbsp; *Golf tereni se u Hrvatskoj mogu izbrojati na prste jedne ruke.&nbsp;- I lakše od toga. Imamo Zagreb, 2009. je otvoreno natjecateljsko igralište, zatim tu je Adriatic golf igralište u Savudriji te povijesno golf igralište na Brijunima, u parku prirode. To nije klasično golf igralište, više neki safari golf jer loptica može pasti i na kamen… Ta tri igrališta su klasična, s 18 rupa. U Svetom Martinu na Muri u resortu je napravljeno igralište s devet rupa, s umjetnim 'greenovima', u Stobreču je teren sa šest rupa, u Zaprešiću ima tri kratke rupe, više je kao vježbalište. I - to je to.&nbsp; *Zanimalo nas je zato koliko košta izgradnja jednog igrališta.&nbsp;- To je vrlo relativno pitanje, jer svako golf igralište je unikatno. Nije kao bazen, košarkaško ili nogometno igralište, svaka lokacija je posebna. Mislim da se golf igralište, bez kuće, može izgraditi za dva do četiri milijuna eura. Najskuplji je sustav navodnjavanja, treba povući cijevi, stvoriti irigacijsko jezero, gdje će se skupljati voda za zalijevanje…&nbsp;A onda sve ovisi o apetitima, možete angažirati najpoznatije arhitekte, dizajnere, koji će vam naplatiti kreiranje samo jednog polja. Morate znati koliko zvjezdica želite imati, kakvi su troškovi održavanja igrališta, a oni variraju, od&nbsp;200, 300 tisuća do pola milijuna eura. Što se tiče održavanja, postoji knjiga 'Što pametni golf menadžer mora znati'.&nbsp; *Tko si to može priuštiti u Hrvatskoj?&nbsp;- Ako gledam iz perspektive razvoja golfa kao sporta, htjela bih da postoji javni sektor koji će prepoznati golf kao sport. Golf je jedan od najstarijih i najrasprostranjenijih sportova na svijetu. Ima puno benefita i ta infrastruktura bi trebala postojati i u gradovima.&nbsp;&nbsp; *Golf nudi savršen spoj sporta i turizma.&nbsp;- Ako je Hrvatska stavila sport i turizam u isto ministarstvo, spojila ih, nema boljeg primjera od golfa za taj spoj. Klimatski, Istra je odlična, ljeta su vruća, ali možda ne tako kao u Dalmaciji, a zime su ovdje blage. Osim što radim u sportu, vodila sam zagrebačko i savudrijsko golf igralište. Svjedok sam da smo u Savudriji znali imati najviše rundi u travnju i listopadu. Ljeti smo destinacija za kupanje i sunčanje, a golf produljuje sezonu. Bez infrastrukture i učitelja nema sporta. Kroz golf se može napraviti lijepa sinergija razvoja sporta i razvoja turističke ponude.&nbsp; *Imamo predodžbu da je golf skup sport za ekskluzivne, privatne klubove.&nbsp;&nbsp;- Najčešće se događa da su golf igrališta u svijetu, pola javno vlasništvo, državno, gradsko, a pola klupsko. Manji je dio privatnih golf igrališta. Ono što sam primijetila, radeći i u Europskom golf savezu, je to da je slabiji razvoj golfa što idemo južnije i istočnije, a temelji se više na privatnom kapitalu. Razvijene zemlje imaju najviše javnog vlasništva, gdje su klubovi vlasnici golf terena. Turistički resorti su tu samo 'šlag na tortu'. Ja iz Saveza ne mogu određivati koliko će tko naplaćivati igranje golfa. U klubovima se svodi na to da ljudi uplate godišnju kartu koja košta 2000 eura, ali oni to onda stvarno koriste. Najskuplje je kad dođete na golf igralište i želite odigrati jednu partiju, to košta 100 eura.&nbsp;&nbsp; *U Hrvatskoj nema profesionalnih igrača golfa?&nbsp;- Ima ih, ali oni u odnosu na najbolje svjetske igrače teško mogu ostvariti neki značajnijih uspjeh. Profesionalni su jer su postali treneri. Golf je inače najrazvijeniji kao amaterski sport, igra se rekreativno, ne za novac. Europski golf savez je zadužen za amatere, a golfer ako odluči da ne želi igrati kao amater, ne može više sudjelovati na takvim turnirima, ali može na profesionalnim gdje može primiti novac za svoju vještinu.&nbsp; *Golf je olimpijski sport, kad bismo nekog igrača iz Hrvatske mogli vidjeti na Olimpijskim igrama?&nbsp;- Volimo se hvaliti time da je golf olimpijski sport, ali priroda sporta je takva da je teško imati puno kategorija, kao u drugim sportovima. Na Olimpijskim igrama nastupi ukupno 60 najboljih muškaraca i žena svijeta. Mi vjerujemo da smo sportska nacija, ali put do Igara je dosta dug za golfere. Da bi se došlo do tih 60, kompliciran je sustav. Šaljemo igrače na turnire, za svjetska prvenstva gleda se WAGR (World Amateur Golf Ranking), a za Igre je WGR (World Golf Ranking), znači opet drugi turniri.&nbsp; *Ipak, po tom pitanju dogodilo se nešto lijepo u našem susjedstvu.&nbsp;&nbsp;- Slovenka Pia Babnik, 20-godišnja golferica iz Slovenije, sudjelovala je na Olimpijskim igrama u Parizu ovog ljeta. Dakle, približavamo se…, našalila se Sonja Jelača.&nbsp;&nbsp; *No, uspjeh Slovenaca i ne čudi toliko jer imaju puno bolje uvjete za golf nego mi u Hrvatskoj.&nbsp;&nbsp;- Slovenci imaju 14 terena i oko 6000 registriranih golfera. Mi imamo tri terena i 1000 igrača. Tu je BiH s druge strane, s tri igrališta po devet rupa i 187 golfera.&nbsp; *Što točno znači da golf kod nas ima više neprijatelja nego igrača, koji su glavni prijepori?&nbsp;- Iz neznanja, čak i neprovjerenih informacija, pričalo se o golfu kao velikom konzumentu vode za navodnjavanje. U to vrijeme sam i vodila golf igralište na koje se to odnosilo pa sam znala da je oko toga izrečena laž. No, mi nismo nikad izlazili van i konfrontirali se. Govori se o ogromnoj količini pesticida, herbicida… Vi na to ne trošite puno novaca jer nemate. Kad održavate igralište, održavate prirodu. Ljudi su iz neznanja i predrasuda govorili su protiv sporta koji je zelena oaza, gdje se veliki stručnjaci bave oplemenjivanjem zelenih oaza, gdje se vraćaju ptice koje nisu živjele prije na tom mjestu. Žive labudovi, guske, patke… Ljudi koji igraju golf vole prirodu pa dodatno brinu o tome. Jedina mana golfa je ta što umjesto divlje prirode raste trava. Bolje je napraviti golf igralište koje će obogatiti neko područje nego, primjerice, tvornicu.&nbsp; *Imate ima važnu ulogu u Europskom golf savezu.&nbsp;&nbsp;- Savez vode tri odbora, a ja sam u Handicap and Course rating. Radi se izmjera igrališta, njihove težine,&nbsp;postoji formula kojom se izjednačavaju. Hendikep se može preračunati u Course Handicap, sustav je kompliciran.&nbsp; *Ako se netko želi početi baviti golfom u Hrvatskoj, što mora učiniti?&nbsp;- U Zagrebu je golf igralište napravilo svoju Akademiju, zapravo to je organizirana škola, gdje se može individualno ili u grupi započeti s golfom. Često smo znali raditi programe, kroz 12 sati polaznik dobije osnove tehnike za duge i kratke igre, igru iz pijeska i slično. Ide igrati na devet rupa, paralelno se uče pravila. Početni hendikep je 54, što znači 54 udaraca više od zadanih 72. Dakle, 72 plus 54.&nbsp; *Opet se vraćamo na uvjete za igranje golfa...&nbsp;&nbsp;- Da bi se počelo sa golfom, treba ići tamo gdje postoji infrastruktura. Zagreb ima odličnu infrastrukturu, imamo i Savudriju, imamo trenera i izbornika koji je u Savudriji Deana Dužaića, a njegova desna ruka, zadužena za razvoj sporta je Martina Čanaki koja radi u Zagrebu. Sve ostalo je instruktorima. U našem strateškom planu je obrazovni program za instruktora golfa na Kineziološkom fakultetu. Priznaje se i kao obrazovni program u inozemstvu. Zahtjevan je projekt, ne može se prijaviti bilo tko, moraš biti odličan golfer da bi išao za instruktora golfa.&nbsp; *Golf u svijetu igra oko 66 milijuna ljudi. Ovaj 600 godina star sport, nastao u Škotskoj, sve je popularniji.&nbsp;&nbsp;- Prednost golfa je to što se može igrati cijeli život. U drugim sportovima morate naći sparing partnere svoje ili slične razine. U golfu to nije tako, individualan je sport, igraš protiv sebe i igrališta, u društvu. Naravno, postoji i ekipni formati. Golf se najviše igra kao rekreativni sport. Hodaš u prirodi, baviš se umjerenom tjelesnom aktivnošću, što je dobro za zdravlje. Hendikep sustav je dobar, time se bave stručnjaci da sustav bude super fer.&nbsp;Zato možete igrati i s nekim boljim igračem, a rezultati će biti preračunati na našu vještinu.&nbsp; *U golfu je najskuplje osigurati zemljište, tu bi dobro došla pomoć gradova.&nbsp;- Htjela sam pridobiti gradonačelnike, zato jer razvoj golfa ovisi o zemljištu.&nbsp;Jako je skupo iznajmiti državno zemljište za golf. Čim je golf u pitanju, cijene skaču jer svi misle da se radi o pijanim milijunašima, što nije istina jer vlasnik golf igrališta ne zarađuje baš puno. On zapravo više pomaže svima ostalima sa svojom ponudom… Kad bi gradovi bili investitori na svom zemljištu, oni bi obogaćivanjem parkova napravili dobro za svoje stanovnike, dobili bi zdravo stanovništvo koje se rekreira i druži - zaključila je Sonja Jelača.&nbsp; &nbsp;&nbsp;

Ako je Hrvatska stavila sport i turizam u isto ministarstvo, spojila ih, nema boljeg primjera od golfa za taj spoj, kaže glavna tajnica Golf saveza Hrvatske&nbsp;

Sonja Jelača: Golf je najrazvijeniji kao amaterski sport, igra se rekreativno, ne za novac 

Rođen je 10. prosinca 1957. godine u Varaždinu. U aktivnoj sportskoj karijeri bio je višestruki reprezentativac i prvak bivše države u streljaštvu (trap) te reprezentativac Hrvatske. Kao dugogodišnj izbornik hrvatske reprezentacije i jedan od najvećih domaćih autoriteta u disciplini trap ostavio je dubok trag u streljačkom sportu, a najveće priznanje za rad stiglo mu je 2012. godine, kada je njegov učenik Giovanni Cernogoraz osvojio zlatno odličje u trapu na Olimpijskim igrama u Londonu.Stjepan Vučković počeo je trenirati Giovannija Cernogorza 1998. godine, a osim zlatne olimpijske medalje iz Londona, ostvarili su zajedničkom suradnjom brojne uspjehe, među kojima treba istaknuti i zlatnu medalju na Svjetskom kupu u Pekingu 2011. godine te zlatnu medalju na Europskom prvenstvu 2012. godine.Te 2012. godine proglašen je trenerom godine prema odabiru HOO-a, postao je dobitnik državnog odlikovanja - Reda hrvatskog pletera, kojim ga je odlikovao predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, a dobio je i Državnu nagradu sporta "Franjo Bučar" te Medalju grada Varaždina.Od 2013. do 2015. godine nastavio je suradnju s Hrvatskim streljačkim savezom kao vrhunski trener u programu HOO-a, a 2016. godine, zbog narušena zdravlja, prestao je s aktivnim trenerskim poslom.Nažalost, Vučković je bio i jedan od onih trenera koji nisu ostvarili pravo na trajnu naknadu za trenersku izvrsnost jer nije bio u mogućnosti otići na Igre 2012. u Londonu, kada je Cernogoraz osvojio legendarnu zlatnu olimpijsku medalju.Posljednji ispraćaj zaslužnika hrvatskog streljaštva bit će u srijedu (15. siječnja 2025.) u 13.15 na Gradskom groblju u Varaždinu. Hrvatski olimpijski odbor (HOO) izražava najdublju sućut obitelji, rodbini i prijateljima preminulog trenerskog velikana Stjepana Vučkovića!

Varaždin, 11. siječnja 2025. - Nakon teške bolesti, subotu je u 68. godini života preminuo Stjepan Vučković, nekoć vrhunski trener hrvatskog streljaštva.

U 68. godini napustio nas je Stjepan Vučković, "kovač" olimpijskog zlata strijelca Giovannija Cernogorza iz Londona 2012. godine

Bio je to četvrti plasman Kolege ove sezone među deset najboljih u slalomu, ali i nastavak sve boljih rezultata. Nedavno je u Alta Badiji bio peti, a sada je ostvario najbolji rezultat karijere.Nakon prve vožnje Kolega je bio treći, a na tom je mjestu i ostao premda mu je prijetio pad na četvrto mjesto. Norvežanin McGrath, uvjerljivo najbolji u prvom "laufu", odlično je i suvereno vozio i u drugoj vožnji, ali je na sredini staze napravio pogrešku i ispao.Odličan je u drugoj vožnji bio Bugarin Albert Popov koji je skočio s osmog na zaključno prvo mjesto, dok je drugi bio Švicarac Loic Meillard, koji je za Popovim zaostao 44 stotinke. Kolega je imao tek dvije stotinke slabije vrijeme od Meillarda. Filip Zubčić je vrlo dobro odradio prvu vožnju u kojoj je bio deseti, ali je u drugoj vožnji pogriješio u startnom dijelu, proklizao, ispao iz utrke i time ostao bez plasmana.U drugom "laufu" Kolegi i Zubčiću nije se priključio Istok Rodeš koji je bio na najnesretnijoj poziciji u prvoj vožnji, 31. Nedostajalo mu je samo sedam stotinki.U Svjetskom kupu je ove srijede debitirao 22-godišnji Tvrtko Ljutić, stariji brat sjajne Zrinke Ljutić, trenutačno najbolje skijašice Svjetskog kupa. Ljutić je sa startnim brojem 71 na kraju prve vožnje bio posljednji, 50. Imao je pet sekundi i sedam stotinki slabije vrijeme od najbržeg Norvežanina McGratha, ali Ljutićev debi ima puno veći odjek i značaj od samog rezultatskog učinka. Rezultatom karijere Kolega je skočio na 5. mjesto slalomskog redoslijeda sa 189 bodova. Ispred njega su Meillard s 325, Kristoffersen s 315, Noel s 240 i McGrath s 222 boda. U ukupnom redoslijedu Svjetskog kupa vodi i dalje Marco Odermatt sa 630 bodova. Iza njega su Norvežanin Henrik Kristoffersen s 514 i Meillard s 394 boda. Kolega je trenutačno i najbolji hrvatski skijaš u Svjetskom kupu te na 15. mjestu ima 189 bodova. Filip Zubčić je 19. i skupio je 161 bod. Hrvatski olimpijski odbor (HOO) čestita Samuelu Kolegi na ostvarenom rezultatu karijere, trećem mjestu u slalomskoj utrci Svjetskog kupa u kultnoj Madonni di Campiglio!

Madonna di Campiglio, 8. siječnja 2025. - Osvojivši treće mjesto na noćnom slalomu Svjetskog kupa u talijanskoj Madonni di Campiglio, hrvatski skijaš Samuel Kolega prvi put u karijeri popeo se na pobjedničko postolje.

Trećim mjestom u slalomu SK-a u Italiji, Samuel Kolega ostvario rezultat karijere i prvi uspon na pobjedničko postolje

Čudesna Zrinka Ljutić opet je pobijedila u slalomu, nakon Semmeringa pokorila je i susjednu nam Kranjsku Goru, a kada se vrati u svoj Zagreb nema gdje trenirati! Da, istina je, jer na Sljemenu već dugo vremena ne radi žičara za skijaše na Crvenom spustu jer oštećena je u ljetnom nevremenu koje se u Zagrebu zbilo prije nekoliko godina. Profesionalni skijaši i građani s pravom se mogu pitati što radi gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević i cijela gradska svita i zašto se ta žičara već jednom ne popravi? Kodex.hr pokušao je odgovor pronaći kod Zlatka Mateše, prvog čovjeka hrvatskog sporta."Sljeme postaje za nas veliki problem. Gubimo već nekoliko generacija potencijalnih skijaša. Po našim procjenama i procjenama Hrvatskog skijaškog saveza izgubili smo najmanje stotinjak mladih skijaša i djece kojima bi bilo puno lakše da mogu djelomično trenirati na Sljemenu, a djelomično u Austriji ili negdje drugdje. Oni bi na taj način bili naš zalog za skijašku budućnost. Sljeme nam jako nedostaje u tom smislu", rekao nam je predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i dodao: "Ono što mi predlažemo Gradu Zagrebu i iza čega stojimo, zajedno s Hrvatskim skijaškim savezom je obnova stare žičare. To ne bi bilo skupo i moglo bi se popraviti u relativno kratkom vremenu. Treba osposobiti sljemenske staze da mladi sportaši tu mogu djelomično trenirati. Vjerujem da će gradonačelnik Zagreba Tomašević imati razumijevanja za taj prijedlog i nema potrebe da se troše velika sredstava za izgradnju ne znam kakvih velebnih žičara nego jednostavno treba obnoviti staru žičaru, pustiti ju u pogon i omogućiti mladima da skijaju na Sljemenu", kaže Mateša. Naravno, i on je oduševljen onim što u zadnje vrijeme pogotovo u slalomu pokazuje najbolja hrvatska skijašica Zrinka Ljutić, popularna Zizi."Možda na prvu zvuči prepotentno, ali nije - Zrinkini su rezultati za nas očekivani! Pratimo ju već dugo, ona je u svim našim programima, a odnedavno i u programo kojeg radimo i s MUP-om. Mi smo stvarno čudo što se tiče skijanja, a tu je i Leona Popović koja je nakon ozljede i operacije na rehabilitaciji. Siguran sam da će se skijanju vratiti na najbolji mogući način. Tu su i skijaši Zubčić i Kolega. Nemojmo zaboraviti da je 2025. predolimpijska godina , manje je od godina dana do Olimpijskih igara u Italiji i siguran sam da će i skijašice i skijaši tamo imati što za reći", zaključio je Zlatko Mateša dodavši da je Vlada RH lani financirala skijanje s otprilike 2,5 milijuna eura plus redovni program i treneri. Oko prvog čovjeka hrvatskog sporta još je jedna vijest jer on je opet među kandidatima za ulazak u Izvršni odbor Europskog olimpijskog odbora. Izbor novih članova bit će u Frankfurtu krajem veljače. POVEZNICA NA IZVORNI ČLANAK: <a href="https://kodex.hr/sport/zlatko-matesa-za-kodex-sljeme-je-veliki-problem-imamo-prijedlog-za-tomasevica/" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://kodex.hr/sport/zlatko-matesa-za-kodex-sljeme-je-veliki-problem-imamo-prijedlog-za-tomasevica/</a>

Zagreb, 8. siječnja 2025. - U rubrici "Prenosimo iz medija" objavljujemo u cijelosti tekst s portala kodex.hr, izvorno publiciran 7. siječnja ove godine:

PRENOSIMO IZ MEDIJA Zlatko Mateša za Kodex: Sljeme je veliki problem, imamo prijedlog za gradonačelnika Tomaševića 

Nakon prve vožnje, sjajna Hrvatica je sa Švicarkom Wendy Holdener bila na podjeli prvog mjesta, da bi u drugom "laufu" postavila najbrže vrijeme i slavila sa 16 stotinki prednosti u odnosu na Holdener.&nbsp;Treća je bila Šveđanka Anna Swenn Larsson (+1.19).Zagrepčanka, koja će uskoro slaviti tek 21. rođendan, prošlog je tjedna u austrijskom Semmeringu ostvarila prvu pobjedu u karijeri, a i tada je, kao i u Kranjskoj Gori, imala startni broj 2. To je ujedno i prva hrvatska pobjeda u Kranjskoj gori, a Zrinki Ljutić je uspjelo ono što nije ni skijaškim legendama kao što su Janica i Ivica Kostelić. - Ovu pobjedu posvećujem Janici i želim joj sretan rođendan. Zahvaljujem svima koji su me došli bodriti, ovo je tek početak - kazala je Zrinka nakon pobjede.&nbsp; S pobjedničkih 100 bodova Zrinka Ljutić preuzela je vodstvo u Svjetskom kupu s ukupno 456 bodova, ispred Šveđanke Sare Hector (447) i Švicarke Camille Rast (433). U redoslijedu slalomašica Ljutić je također vodeća, s 309 bodova, ispred Rast koja ima 305. (hoo/vk) Hrvatski olimpijski odbor (HOO) čestita Zrinki Ljutić na drugoj uzastopnoj slalomskoj pobjedi u Svjetskom kupu i na prvom (povijesnom) hrvatskom trijumfu u Kranjskoj Gori!

Kranjska Gora, 5. siječnja 2025. - Hrvatska skijaška senzacija Zrinka Ljutić pobijedila je u slalomskoj utrci u Kranjskoj Gori (Slovenija) te je drugim slalomskim trijumfom zaredom preuzela i vodeću poziciju u toj disciplini, kao i ukupno vodstvo u Svjetskom kupu.

Sjajna Zrinka Ljutić slavila u drugom slalomu zaredom i preuzela ukupno vodstvo u Svjetskom kupu

Kao što je poznato, ulazak vrhunskih hrvatskih sportaša u sustav Ministarstva unutarnjih poslova omogućen je temeljem nedavnog Sporazuma o suradnji u razvoju i unaprjeđenju sporta u MUP-u, sklopljenog između Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskog olimpijskog odbora, kada je prvih 16 sportaš(ic)a i trenera dobilo istovrsne ugovore. To je ujedno i prvi korak prema zapošljavanju u Ministarstvu unutarnjih poslova, što će uslijediti nakon što stručne službe MUP-a pripreme izmjene Uredbe o unutarnjem ustrojstvu i Pravilnika o unutarnjem redu. - Od njih očekujemo da rade ono u čemu su najbolji, da nastave raditi, a mi smo tu podrška. Oni će biti velika promocija, ne samo Ministarstvu unutarnjih poslova, oni su promocija prije svega Hrvatske, ali i poruka mladim ljudima kako se može doći do vrhunskih rezultata na svjetskoj razini ukoliko se vodi jedan zdrav, discipliniran život. Poruka su mladim ljudima koji će se i koji se već jesu opredijelili za rad u Ministarstvu unutarnjih poslova i u Ministarstvu obrane, da znaju što ih tu čeka i tko su tu uzori - izjavio je ministar Božinović, istaknuvši da je cilj stvaranje sinergije onoga najboljeg što imamo u hrvatskom sportu i vrijednosti MUP-a.- Tu su dva svjetska prvaka, tu je Zrinka koja vozi na vrhunskoj svjetskoj razini. Mi smo ponosni što ih imamo i prije svega oni su dobitak za nas i meni kao ministru je čast da možemo tu dati svoju pomoć i perspektivu sutra te da, ako ništa drugo, uvijek mogu računati na častan policijski posao i plaću u Ministarstvu unutarnjih poslova - zaključio je ministar Božinović. U ime Hrvatskog olimpijskog odbora tajnik Siniša Krajač zahvalio je na suradnji koja pomaže vrhunskim sportašima te je izrazio nadu da će u budućnosti sve više sportaša prepoznati ovu priliku i pridružiti se kolegama.- Meni je ovo velika čast, veselim se našoj suradnji u budućnosti. Mislim da je ovo dobar korak i dobar primjer budućim i sadašnjim policajcima i svim zaposlenicima MUP-a - izjavila je 20-godišnja skijašica Zrinka Ljutić, koja je potkraj prosinca na slalomu u austrijskom Semmeringu ostvarila prvu pobjedu u Svjetskom kupu.Među potpisnicima ugovora u četvrtak je bio i aktualni svjetski prvak u kickboxingu te prvak Europe u kickboxingu i tajlandskom boksu Ivan Bertić.- Velika mi je čast da sam mogao potpisati ovaj ugovor i zahvaljujem ministru na tome. Svakako će mi ovo olakšati daljnje nastupe i postizanje novih vrhunskih rezultata, a i veselim se suradnji s MUP-om i mogućnosti da što više znanja mogu prenijeti u policiju - istaknuo je Bertić.Iz borilačkog sporta dolazi i svjetski prvak u tajlandskom boksu u kategoriji seniori elite do 86 kg Vito Košar,- Veliko mi je zadovoljstvo sudjelovati u ovoj priči u Ministarstvu unutarnjih poslova i zahvalan sam na prilici što ću moći surađivati sa svima - kazao je Košar. Ovim hvalevrijednim činom broj vrhunskih sportaša ugovorno vezanih s MUP-om dosegnuo je broj 19. (mup.hr/hoo/vk)

Zagreb, 2. siječnja 2025. - Dopredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u ime MUP-a potpisao je ugovore o djelu s još troje vrhunskih sportaša - Zrinkom Ljutić, Ivanom Bertićem i Vitom Košarom.

Ministar Božinović potpisao u ime MUP-a ugovore sa Zrinkom Ljutić, Ivanom Bertićem i Vitom Košarom

Na temelju članka 56. i 105. Statuta Hrvatskog olimpijskog odbora, pokrenuta je procedura za raspisivanje natječaja za dodjelu „Godišnjeg priznanja sportskim klubovima, sportašima i sportskim djelatnicima za doprinos u obrani Republike Hrvatske“ za 2024. godinu, uz prethodno utvrđeni tekst natječaja.&nbsp;U obrazloženju odluke, za čiju je provedbu zadužen glavni tajnik HOO-a, stoji da se „Godišnje priznanje sportskim klubovima, sportašima i sportskim djelatnicima za doprinos u obrani Republike Hrvatske“ dodjeljuje svake godine pojedincima i sportskim udrugama kao priznanje koje valorizira doprinos u obrani Republike Hrvatske. Sukladno Pravilniku o dodjeli spomenutog priznanja, ono može biti dodijeljeno pojedincu odnosno udruzi samo jednom, a o dobitnicima odlučuje Ocjenjivački sud.Vijeće je na istoj sjednici imenovalo i članove Ocjenjivačkog suda za dodjelu „Godišnjeg priznanja sportskim klubovima, sportašima i sportskim djelatnicima za doprinos u obrani Republike Hrvatske“ za 2024. godinu.Priznanje predstavlja plaketa koja ima simboličku poveznicu s nazivom priznanja. Sastavni dio Priznanja je pisana povelja. „Godišnje priznanje sportskim klubovima, sportašima i sportskim djelatnicima za doprinos u obrani Republike Hrvatske“ predstavlja slijed Trofeja Hrvatskog olimpijskog odbora.Kandidate mogu predlagati sportski klubovi, nacionalni sportski savezi, te zajednice sportskih udruga i saveza na području Republike Hrvatske. Predlagač je dužan obrazložiti kandidaturu detaljnim opisom doprinosa i dokumentacijom odnosno dokazima o doprinosu&nbsp;o sportskoj aktivnosti odnosno drugoj srodnoj aktivnosti koja je značajna za razvoj sporta u vrijeme Domovinskog rata i poslijeratnog razdoblja, i to u roku od 20 dana od dana objavljivanja odluke, s iznimkom prve godine dodjele priznanja (2025. godina), kada je rok za prijavu 8 dana od dana objave.&nbsp; Prijedlozi se dostavljaju putem e-maila na adresu hoo@hoo.hr s naznakom za „Godišnje priznanje sportskim klubovima, sportašima i sportskim djelatnicima za doprinos u obrani Republike Hrvatske“.&nbsp; Da bi postao dobitnikom Priznanja, pojedinac (sportaš, trener, sportski djelatnik i volonter) treba ispunjavati sljedeće uvjete: sudjelovanje u obrani tijekom Domovinskog rata ili organizacija aktivnosti koje su podržavale branitelje i civilno stanovništvo tijekom rata i poslijeratnog razdoblja; pružanje iznimnog doprinosa očuvanju sportskih aktivnosti na visokoj razini kroz svoje djelovanje, motivaciju i liderstvo, promicanje zajedništva, morala i otpornosti kroz sport. Da bi postala dobitnikom Priznanja, udruga ili sportski klub registrirani u Republici Hrvatskoj, koji su djelovali tijekom ili nakon Domovinskog rata i dali značajan doprinos očuvanju sportskih aktivnosti na visokoj razini, s posebnim fokusom na sljedeće uvjete: sudjelovanje u obrani tijekom Domovinskog rata, organiziranje i održavanje sportskih aktivnosti unatoč izazovima rata i poslijeratnog razdoblja, davanje podrške braniteljima i civilnom stanovništvu kroz sportske i humanitarne inicijative.Odluka o novom priznanju HOO-a stupa na snagu s danom donošenja. DOKUMENTI (TEKST ODLUKE I PRAVILNIK): <a href="https://dev.hoo.hr/dokumenti/Odluka-o-raspisivanju-natje%C4%8Daja-za-dodjelu-Godi%C5%A1njeg-priznanja-sportskim-klubovima,-sporta%C5%A1ima-i-sportskim-djelatnicima-za-doprinos-u-obrani-RH.pdf" rel="noopener noreferrer" target="_blank">Natječaj za dodjelu godišnjeg priznanja sportskim klubovima i djelatnicima za doprinose u obrani RH</a> <a href="https://dev.hoo.hr/dokumenti/Pravilnik-o-dodjeli-Godišnjeg-priznanja-sportskim-klubovima,-sportašima-i-sportskim-djelatnicima-za-doprinos-u-obrani-RH.pdf" rel="noopener noreferrer" target="_blank">Pravilnik o dodjeli godišnjeg priznanja sportskim klubovima i djelatnicima za doprinose u obrani RH</a>

Zagreb, 31. prosinca 2024. - Na 5. elektroničkoj sjednici, u razdoblju glasovanja od 23. do 27. prosinca 2024. godine, Vijeće Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) donijelo je odluku o utemeljenju novog godišnjeg priznanja.&nbsp;

Natječaj za dodjelu „Godišnjeg priznanja sportskim klubovima, sportašima i sportskim djelatnicima za doprinos u obrani Republike Hrvatske“

FAVBET Premijer liga (17. kolo): Kvarner s osam trica u zadnjoj četvrtini osigurao pobjedu u Dubravi