Ovogodišnji 85. kongres Svjetske gimnastičke federacije, od 24. do 26. listopada, u Dohi (Katar) okupio je rekordan broj sudionika, više od 500 delegata iz 157 nacionalnih federacija. Japanac Morinari Watanabe i dalje će predvoditi Svjetsku gimnastičku federaciju., a za hrvatsku gimnastiku najvažnije je da će Marijo Možnik i dalje obnašati dužnost člana Vijeća Svjetske gimnastičke federacije.&nbsp;O tome je osobno izvijestio čelnik HGS-a. - Na kongresu u Dohi birano je vodstvo Svjetske gimnastičke federacije za novi olimpijski ciklus, a za predsjednika je reizabran Japanac Morinari Watanabe. Također, izabrani su i potpredsjednici, članovi Izvršnog odbora, Vijeća, Tehničkih odbora i Nadzornog odbora. Za Vijeće Svjetske gimnastičke federacije kandidat sam bio i ja ispred HGS-a. Drago mi je da sam po drugi put izabran u to tijelo. Velika je to čast i priznanje, ne samo meni nego i Hrvatskom gimnastičkom savezu, jer naš rad je prepoznat. Prije svega po rezultatima sportaša, ali i po odličnim organizacijskim sposobnostima. Prvenstveno tu mislim na Svjetski kup u Osijeku, DOBRO World Cup, koji je od idućeg olimpijskog ciklusa kvalifikacijsko natjecanje za Olimpijske igre u Los Angelesu, dakle, najviša razina Svjetskog kupa - kazao je Možnik te dodao:- Inače, Vijeće Svjetske gimnastičke federacije, čiji sam član sada u drugom mandatu, drugo je najviše tijelo Svjetske gimnastičke federacije nakon Skupštine, i to je tijelo koje potvrđuje odluke Izvršnog odbora. Između ostalog, bira i domaćine Svjetskih prvenstava, a bavi se i usvajanjem tehničkih pravila svih grana gimnastičkog sporta. Drago mi je da Hrvatska već u drugom mandatu ima i predstavnika u tijelima upravljanja Svjetske gimnastičke federacije.&nbsp; Osim Marija Možnika, Vijeće Svjetske gimnastičke federacije iz europske kvote (7) čine još: Blanka Mlejnikova (Češka), Hlif Thorgeirsdottir (Island), Jacob Wischnia (Izrael), Krasimir Dunev (Bugarska) i Joao Paulo Rocha (Portugal).Uz Možnika, u hrvatskom izaslanstvu u Dohi je i Mario Vukoja, sportski koordinator HGS-a i predsjednik Tehničkog odbora muške sportske gimnastike pri Europskoj gimnastičkoj federaciji.&nbsp; Hrvatski olimpijski odbor (HOO) čestita predsjedniku HGS-a i članu Vijeća HOO-a Mariju Možniku na reizboru za člana Vijeća Svjetske gimnastičke federacije!

Doha, 25. listopada 2024. - Hrvatska gimnastika dobila je novo veliko priznanje. Uz dugogodišnje uspješne rezultate na sportskom planu, podjednako je uspješna i u izboru predstavnika u međunarodnim tijelima ovog bazičnog sporta. To potvrđuje i reizbor predsjednika Hrvatskog gimnastičkog saveza Marija Možnika u Vijeće Svjetske gimnastičke federacije za idući olimpijski ciklus (do 2028. godine).&nbsp;

Predsjednik HGS-a Marijo Možnik ponovno izabran u Vijeće Svjetske gimnastičke federacije

Europski fair play pokret obilježio je 30 godina uspješnog rada u promociji fair playa svečanom dodjelom europskih fair play nagrada u nazočnosti velikog broja uzvanika, sportaša i učenika. Nagradu za promociju etičkih vrijednosti i fair playa dobio je Hrvatski školski sportski savez za projekt „Igram, pišem, lajkam“ (Play, write, like). Nagradu je preuzela Mirna Rajle Brođanac (Školski sportski savez Grada Osijeka).U radu kongresa posvećenog Fair play obrazovanju u svrhu prevladavanja nasilja, maltretiranja i prijevara u sportu (Fair play Education to overcome Violence, Bullying and Cheating in Sport) aktivno su sudjelovali svi predstavnici članica Europskog fair play pokreta. U organizaciji i provedbi konferencije, kao i na dodjeli nagrada, u ime Hrvatskog fair play odbora (HFPO) i Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) sudjelovale su dopredsjednica EFPM-a Biserka Vrbek (HOO-ova direktorica za pravne i statusne poslove) i članica Znanstveno-savjetodavne komisije EFPM-a prof. dr. sc. Romana Caput-Jogunica. (hoo)

clanci-slike/Mirna-Rajle-Brođanac-EFPP-nagrada-za-HŠSS.jpg

Mardin, 23. listopšada 2024. - U turskom gradu Mardinu održan je svečani kongres Europskog fair play pokreta (EFPM) povodom obilježavanja 30 godina rada udruge, a tom prigodom dodijeljene su i tradicionalne nagrade EFPM-a.

Hrvatski školski sportski savez (HŠSS) dobio nagradu Europskog fair play pokreta za projekt  "Igram, pišem, lajkam"

Rođen je 11. ožujka 1961. godine u Splitu. Nogomet je počeo igrati u Orkanu iz Dugog Rata. Branio je u Hajdukovu podmlatku, a u sezoni 1981./82. čuvao je vrata tadašnjeg drugoligaša Solina. Potom je do 1984. godine bio vratar RNK Split. Na prvoligašku scenu stupio je 1984. godine, kada je postao vratar Čelika iz Zenice, u kojem je ostao do 1987. godine. Bio je vratar iznimne brzine i reakcije, u gradnji karijere podsjećao je na legendarnog Talijana Dina Zoffa po tome što je vrhunac dosegnuo u kasnijim godinama. Prvi put je za seniorsku momčad Hajduka nastupio u sezoni 1987./88. Od 1988. do 1991. godine igrao je u Rijeci, otkud je otišao u inozemstvo, u grčki PAOK, čiji je vratar bio od 1991. do 1993. godine i s kojim je osvojio grčki Kup. Vratio se u Hrvatsku i 1993. godine te branio za Pazinku iz Pazina. Od 1994. godine ponovno je u Hajduku, gdje završava igračku karijeru 1999. godine. S Hajdukom je u sezoni 1994./95. osvojio hrvatsko prvenstvo i kup, pružajući bravurozne obrane u Ligi prvaka. Dobitnik je Torcidina trofeja Hajdučko srce kao najborbeniji nogometaš Hajduka u prvenstvenoj sezoni 1996./97. Odigrao je za Hajduk 187 utakmica. Nakon završetka igračke karijere, posvetio se treniranju vratara u Hajduku, a neko vrijeme nakon okončanja karijere u Hajduku, bio je vratar Junaka iz Sinja.Za A reprezentaciju Hrvatske branio je od 1990. do 1997. godine 9 puta - 7 puta kao član Hajduka, a 2 puta kao vratar Rijeke. Debitirao je u onoj prvoj povijesnoj utakmici u Zagrebu 17. listopada 1990., kada je u prijateljskoj utakmici protiv reprezentacije SAD-a Hrvatska pobijedila 2-1. Od reprezentativnog se dresa oprostio u kvalifikacijskoj utakmici za odlazak na Svjetsko prvenstvo protiv Danske u Kopenhagenu 10. rujna 1997. godine (1-3). Sudionik je Europskog prvenstva 1996. godine u Engleskoj.Osim što je branio, Gabrić je ponekad u stilu pokojnog Ante Vulića izvodio i kaznene udarce. Još dok je branio u drugoligašu Splitu, zabio je osam golova s bijele točke, uvijek pucajući u vratarevu lijevu stranu. Bio je enigma za kolege iz suprotnog tabora.Unatoč velikoj nogometnoj karijeri koju je Tonči Gabrić postigao, do svoje tridesete godine bio je gotovo anonimac. Dobrim obranama u dresu Pazinke protiv Primorca u Stobreču, natjerao je Hajdukove stručnjake da ga još jednom pozovu na Poljud. Tadašnji trener Ivan Katalinić bio je najuporniji u želji da ga vrati na Hajdukov gol. Bez tih pet posljednjih godina na golu Hajduka, Gabrićeva bi igračka karijera, unatoč mnogim uspjesima, bila završena gotovo beznačajno. Ne bi bilo uspomena kao što su prisjećanja na one nezaboravne obrane protiv Steaue u Rumunjskoj ili protiv Anderlechta u Splitu i na još nizadrugih zbog kojih je Gabrić i stigao do reprezentacije.Pred odlazak na Europsko prvenstvo u Englesku imao je Tonči sjajnu ponudu iz Austrije, ali ga Hajduk, unatoč lošem razvoju događaja pri ponovnom izletu u Europu, nije pustio. Potpisao je ugovor na još dvije i pol godine. Prema vlastitom priznanju, tad je po konačnom povratku u Split, prvi put u životu bio potpuno miran i zadovoljan. Živio je u rodnom gradu, a još je k tomu bio vratar slavnog Hajduka, sinonima Splita i Dalmacije. Mogao je uživati kad su ga klinci na ulici prepoznavali i pozdravljali. Branio je do 38. godine, a onda je mjesto prepustio tadašnjem velikom hrvatskom talentu Stipi Pletikosi.Tonči Gabrić, vratar velikih kvaliteta, bio je tijekom nogometne karijere česta meta nepravdi koje su, međutim, prethodile novim sretnijim poglavljima u njegovu životu. Unatoč brojnim nepravdama, koje su ga pratile, u poznim igračkim godinama je doživio vrhunac karijere i ostvario u nogometu ono o čemu mnogi mogu samo sanjati. Branio je za hrvatsku reprezentaciju u prvoj povijesnoj utakmici, s Hajdukom osvojio prvenstvo i kup, igrao u Ligi prvaka, nastupio na EP-u... (hoo/jg) Hrvatski olimpijski odbor (HOO) izražava duboku sućut obitelji Gabrić, kao i brojnoj obitelji članova i navijača HNK Hajduk.

Split, 28. listopada 2024. - U Splitu je u 64. godini života preminuo proslavljeni vratar Hajduka i bivši hrvatski reprezentativac Tonči Gabrić.

U 64. godini u Splitu preminuo legendarni nogometni vratar Tonči Gabrić

Ženski nogomet sve je popularniji, a brojke koje se pritom ostvaruju su fascinantne. Više od 90.000 navijača pratilo je lani nogometašice Barcelone u polufinalu Lige prvakinja, finale se igralo na rasprodanom stadionu nizozemskog PSV-a pred 35.000 gledatelja.&nbsp;Više od deset tisuća navijača prosječno prati utakmice najvišeg razreda ženskog nogometa u Europi, što je podatak koji je zasad nedostižan čak i našim prvoligašima. Nogometašice su sve planetarne zvijezde… A kako to izgleda u Hrvatskoj?&nbsp;Primjerice, derbi utakmice prati stotinjak gledatelja, iako na terenu bude pravih majstorija. A tu se najčešće posebno ističe Izabela Lojna.&nbsp; Inozemstvo kao neispunjena želja U dosadašnjoj karijeri je dvaput proglašavana najboljom igračicom hrvatske lige, jedna je od najboljih i najdugovječnijih nogometašica Osijeka s 15 odigranih sezona, dok je u reprezentaciji upisala 83 nastupa i 13 golova.S takvim nogometnim životopisom, koji ponavlja iz godine u godinu, Lojna je mogla igrati i u inozemstvu, ali ostala je vjerna "bijelo-plavom" dresu.&nbsp;- Kad napravim pregled svoje karijere, malo mi je žao da se nisam okušala i vidjela na kojoj sam razini u odnosu na najbolje. Ne radi se o financijama, nego samo sam htjela vidjeti kako se igra u jačim ligama, poput engleske, njemačke, španjolske, napominje Izabela Lojna.&nbsp;A sve je počelo u gradiću Otoku, nedaleko Vinkovaca.&nbsp;- Počela sam igrati nogomet s 14 godina. Iz malog sam mjesta, tamo su od sportova postojali jedino nogomet i atletika. Kako sam kao klinka stalno igrala nogomet s dečkima i oni su me, iskreno, i nagovarali da počnem s njima trenirati. Prvi trener mi je bio Vladimir Dragić, on mi je dao priliku, zahvalna sam mu na tome jer bez njega ne bih bila danas tu gdje jesam.Od igračkih uzora, pak, ističe:&nbsp;- Kad sam počela pratiti ženski nogomet, Brazilka Marta je bila najbolja igračica svijeta, od muških je najveći uzor Brazilac Ronaldinho koji je, složit ćete se, pravi nogometni romantik. Od hrvatskih igračica to je Maja Joščak, naša kapetanica, na koju se mogu ugledati i realno je najbolja igračica u povijesti hrvatske lige.Sve više osječkih djevojčica želi trenirati baš - nogomet. Ideja koja je nekad vjerojatno izazivala roditeljsko čuđenje, danas je sve prihvaćenija.&nbsp;- Imamo dosta curica u Osijeku koje treniraju nogomet, neke kažu da sam im ja uzor što mi je drago. Mogu im savjetovati da slijede svoje snove i neka samo rade. Bez rada nema ništa, talent je važan, ali rad još više. Nadam se da će jednog dana neke igračice napraviti bolju karijeru nego što sam je ja napravila.&nbsp; Odlični rezultati u kvalifikacijama za Ligu prvakinja Izabela Lojna je u svibnju napunila 32 godine, a nogomet će još dugo biti u njezinim planovima.&nbsp;- Planiram igrati dok me tijelo bude služilo. Znam se šaliti s Upravom kluba da ću prestati kad osvojimo 30. naslov prvakinja i zaslužimo treću zvjezdicu na dresu. Sad smo na 25 titula, dakle još barem pet godina. To mi je izazov.Osječanke se nadaju da bi mogle naći mjesto u europskim natjecanjima kroz Europsku ligu, koju UEFA planira uvesti i za ženske klubove, iako su i u kvalifikacijama Lige prvakinja zabilježile nekoliko odličnih rezultata.&nbsp;- Nadam se da će se ta ideja ostvariti jer bi to pomoglo manjim klubovima, kakav smo realno i mi... Imali smo i u Ligi prvakinja dobrih rezultata, prije tri godine izbacile smo favorizirani Anderlecht, a i prošle i ove godine smo došle do zadnje runde prije ulaska u skupine. Nadam se ubuduće nekom boljem rezultatu u Europi.Zanimalo nas je kakva je podrška Hrvatskog nogometnog saveza ženskoj reprezentaciji.&nbsp;- Iskreno, živimo od muške reprezentacije i njihovih rezultata. Sad imamo&nbsp;veću podršku Saveza, počevši od opreme, hotela, boljih terena, uvjeta za rad. Imamo dulja okupljanja... Kad sam počela igrati za reprezentaciju, našli bismo se dva dana prije utakmice. Sad se okupimo pet, šest dana ranije, stignemo nešto i uigrati. Nadam se kroz koju godinu, ne mora biti moja generacija, ali za deset godina, nadam se da će cure imati vrhunske uvjete i, ako mi sad ne uspijemo, neka se one plasiraju na veliko natjecanje.No, iako je to teško razumjeti u vrijeme obilja u HNS-u, neke igračice su na financijskom gubitku jer - igraju za reprezentaciju!&nbsp;- Dosta igračica još i radi, ove što dolaze iz inozemstva također. Ono što dobivamo trenutačno nije dovoljno da se pokrije ono što se izgubi na poslu. Evo, ja moram uzeti neplaćeni dopust s posla da bih igrala za reprezentaciju i tu gubim i do 300 eura na plaći. U reprezentaciji po okupljanju dobijemo 200 eura. Nešto skupim na putnim troškovima jer idem autom pa sam na kraju možda u plusu, najviše 100 eura. 'Lijepo je biti nogometašica u Osijeku' Kao i većina sportašica koje igraju u Hrvatskoj, nogometašice ne mogu živjeti samo od bavljenja sportom.&nbsp;&nbsp;- Nadam se da će se to kroz koju godinu biti moguće za mlađu generaciju, ali tu moraju klubovi uložiti puno više. U ženskom nogometu baš i nema prihoda. Realno, najbolje bi bilo spojiti muške i ženske klubove jer bismo time dobili marketing, financije, logistiku, sve bi bilo na višoj razini.Zato neke igračice studiraju, neke dodatno rade u klubu s mlađim kategorijama, a neke su zaposlene, poput Izabele Lojne koja radi u - policiji.&nbsp;- Nije naporno, uspijem sve prilagoditi. Kad sam dnevna smjena, ne mogu doći na trening, a kad sam noćna, odradim trening prije posla. Šefovi su mi super, vole nogomet, puštaju me na utakmice. Kad su čuli da igram nogomet i da sam reprezentativka, bili su oduševljeni. Radim u pograničnoj policiji, na granici sa Srbijom, mi smo mali prijelaz, nema migranata. Puno većih problema imamo s područjem koje se zove Liberland i od koje žele napraviti 'državu u državi'.Nogometašice Osijeka višestruke su državne prvakinje, a u svom gradu prepoznate su kao prave sportske zvijezde. I ne samo to, klub je glavni korisnik Gradskog vrta, koji je donedavno bio stadion osječkih nogometaša. Oni su dobili novi stadion na Pampasu, a nogometašice su prigrlile svoj novi dom.&nbsp;- Puno nam to znači, nema više seljakanja. U Osijeku se dosta prati ženski nogomet, kao i muški.&nbsp;Ljudi nas prepoznaju, lijepo je biti nogometašica u Osijeku - zaključila je Izabela Lojna.&nbsp;&nbsp;(hoo/mš)

&nbsp;- Ono što dobivamo trenutačno nije dovoljno da se&nbsp;pokrije ono što se izgubi na poslu. Evo, ja moram uzeti neplaćeni dopust s posla da bih igrala za reprezentaciju i tu gubim i do 300 eura na plaći - kaže jedna od najboljih hrvatskih nogometašica koja je zaposlena u pograničnoj policiji

Izabela Lojna: Zbog igranja za hrvatsku reprezentaciju uzimam neplaćeno na poslu

Tina Zelčić najbolja je hrvatska gimnastičarka, osvajačica jedne srebrne i tri brončane medalje u Svjetskom kupu. Bila je vrlo blizu plasmanu na Olimpijske igre u Parizu, pa ju je Vijeće Hrvatskog olimpijskog odbora uvrstilo u program hrvatskih olimpijskih nada.Ova 21-godišnja gimnastičarka zagrebačkog Sokola je na Prvenstvu Hrvatske u Osijeku krajem lipnja obranila naslov državne prvakinje u vježbi na gredi.&nbsp;-&nbsp;Čak sam zeznula i pala sa sprave, ali ocjena je bila dovoljna za prvo mjesto. I s tim padom sam pokazala da sam najbolja u Hrvatskoj - pojašnjava Tina Zelčić.Greda je jedna od najopasnijih sprava u cijelom sportu, gimnastičarke svoju vježbu odrađuju na drvenoj površini širokoj tek deset centimetara.&nbsp;&nbsp;- Prvo sam vježbala višeboj, ali prvu godinu kad sam postala seniorka, s 15 godina, morala sam na operaciju lakta koji je stradao od preskoka i vježbi u parteru, to su sprave u kojima se dosta nabijaju ruke zbog velikih brzina i snage. Izgubila sam godinu dana zbog te ozljede. Greda najmanje opasna za ruke, tu ih najmanje koristiš, stalno 'letiš'. Ta mi je sprava 'legla' najbolje i nastavila sam vježbati. Mjesec dana na štakama pa u borbu za Pariz Tini Zelčić je za nastup na Olimpijskim igrama u Parizu nedostajao tek jedan bod na svjetskoj ljestvici. Nevjerojatan je to rasplet cijele Tinine sezone koja je počela ozljedom, da bi joj na kraju „za milimetar“ izmaknuo nastup u Parizu.&nbsp;- Sezona je bila dosta teška i naporna. Savez nas je odlučio slati na Svjetske kupove, preko njih četiri možeš se plasirati na Igre. Stisnula sam, trenirala, ali krajem prošle godine su mi puknuli ligamenti gležnja, bila sam na štakama i u ortozi mjesec dana, što je bila vrlo teška situacija jer smo u Zagrebu imali kontrolne treninge da se vidi tko će na Svjetski kup. Svaki put se moraš izboriti za nastup. Početkom siječnja su bila dva kontrolna treninga, a početkom veljače je započela serija svjetskih kupova. Dr. Goran Vrgoč mi je rekao da neću moći biti na kontrolnim treninzima. No, išla sam na terapije i prilično brzo sam se vratila, cijelo vrijeme sam trenirala i uspjela nastupiti 10. siječnja na kontrolnom treningu te izboriti nastup na Svjetskom kupu. Od četiri turnira - Kairo, Cottbus, Baku, Doha - za OI se gleda nastup na tri. Prvi sam zeznula, nisam osvojila bodove u Kairu, zatim sam u Cottbusu dobila dosta bodova, super sam to odradila. Pala je odluka da idemo dalje, jer sam imala šanse. Baku je prošao u redu, na kraju sam i Dohu odlično odradila, ušla u finale i uzela maksimalan broj bodova.Tina je pojasnila gdje se izgubio taj jedan jedini bod zbog kojega nije išla u Pariz.- Bila sam četvrta u finalu, malo mi je nedostajalo do trećeg mjesta, ali ne žalim toliko za medaljom, koliko za jednim bodom. Hua-Tien Ting iz Tajvana me prestigla, bila je na kraju deveta, a da je bila samo jedno mjesto slabije plasirana, da je bila deseta, ja bih išla na Igre u Pariz. Odlučivale su stvarno nijanse.&nbsp;Ipak, s obzirom na probleme s ozljedama, najbolja hrvatska gimnastičarka napravila je iskorak u sezoni.&nbsp;- Na kraju 2023. godine, kad se dogodila ozljeda, mislila sam da će mi cijela sezona pasti u vodu, ali nisam htjela odustati, išla sam 'na glavu' pa gdje me to dovede i stvarno sam sva natjecanja odradila na visokoj razini, uključujući i Europsko prvenstvo gdje mi je za malo izmaknulo finale. Gotovo svaki tjedan sam imala natjecanje, bilo je dosta naporno, stalno smo bili negdje na putu. Nakon SK u Dohi, kad mi je nastup na Igrama, što je san svakog sportaša, otišao za jedan bod, nisam imala puno vremena za tugu. Bilo mi je žao, u početku sam se osjećala kao da je smak svijeta. No, sezona mi je pokazala koliko sam blizu, koliko se mogu približiti tim najboljim curama. Ako me posluži zdravlje, glava, idem u borbu za Los Angeles i vjerujem da ću uspjeti izboriti nastup na OI za četiri godine. U HOO-u sa satusom olimpijske nade Hrvatski olimpijski odbor prepoznao je Tinine rezultate i trud pa je uvrštena u program olimpijskih nada, što joj omogućuje kvalitetnije praćenje, pripreme, stipendiju... Vremena svakako ima, Tini Zelčić je tek 21 godina.- Nadam se da ću uspjeti ostvariti, sad ću se pripremati četiri godine za Los Angeles. Radit ću na vježbi, dizati težinu vježbe.Motivacije joj svakako ne nedostaje...&nbsp;- Cijela godina bila je turbulentna, Olimpijske igre sam propustila za jedan bod, pa finale EP-a za desetinku, sve je to da se lupaš po glavi, ali ne želim se sažalijevati, to mi je samo dalo motivaciju da se primim još više posla i da guram dalje jer sam vidjela koliko mogu, pokazala sam sebi i ostalima koliko sam blizu velikim rezultatima. Sve je to s čime se moraš nositi, ne može ti sve ići od ruke, nekad imaš malo sportske sreće, nekad nemaš. Greda je takva sprava, ne oprašta, široka je deset centimetara i minimalna pogreška može ti sve odnijeti. Zato je važna psihološka priprema, a adrenalin koji te ponese na natjecanju, nije baš poželjan. Treba se smiriti, na natjecanju ostati samo ti i greda.Najbolja hrvatska gimnastičarka ujedno je i studentica treće godine Kineziološkog fakulteta.&nbsp;- Redovno studiram, a kako sam dosta izostala, praktički pola godine, teško je pohvatati gradivo jer ima dosta praktičnog dijela, trebaš biti na nastavi da bi shvatio neke sportove koje nisam nikad probala u životu. Profesori mi izlaze u susret, zahvalna sam im na tome, bez toga ne bih mogla gurati profesionalni sport i redovni studij.Iako je sjajna na gredi i vrhunske tjelesne pripremljenosti, za Tinu Zelčić postoje i sportovi koji joj nimalo ne leže.- Plivanje mi je najnapornije, jer su gimnastika i plivanje totalno različiti. Moja vježba traje minutu i pol i to sve izdržim, a ovdje treba uskladiti disanje, mišići drugačije rade. Drugačiji je medij, stalno sam u vodi, a kad vježbam na gredi, praktički sam stalno u zraku.Od Pekinga do sad, hrvatski gimnastičari su napravili sjajne rezultate, od srebrnih olimpijskih odličja Filipa Ude i Tina Srbića do svjetskih i europskih medalja. Zanimalo nas je kad ćemo dočekati da se i generacija hrvatskih gimnastičarki približi vrhu.&nbsp;- Otkako sam u gimnastici, dečki uzimaju medalje na velikim natjecanjima, rade odlične rezultate. Cure za sad nisu napravile ništa po pitanju europskih i svjetskih medalja. Bila je tu Ana Đerek koja je do sad bila najbolja hrvatska gimnastičarka i dva puta bila na olimpijskim igrama. Sad moja generacija ima par dobrih cura i ja se nadam da se možemo približiti najboljima. Meni je ove godine za europsko finale nedostajala desetinka boda. Glavni cilj mi je finale Europskog prvenstva pa borba za medalju. Svakako i plasman na OI, to su sad realni ciljevi - kaže Tina.&nbsp;Trinaest u vježbi na gredi nije nesretan broj, dapače...- Za velika natjecanja, kao što su svjetska i europska prvenstva, sve iznad ocjene 13.5 je odlično, ali na Svjetskim kupovima, koji nisu toliko jaki, ocjena 13 je za medalju. To je ujedno i moja najbolja ocjena koju sam sad prvi put dobila u Osijeku na Svjetskom kupu, što mi je bilo&nbsp;dovoljno za broncu. Skoro sam je dobila i na Europskom prvenstvu, da je bila trinaestica, bilo bi finale. Fakultet i gimnastika u prvome planu Hrvatska je gimnastika puno dobila sjajnom organizacijom Svjetskog kupa u Osijeku, a možda ćemo se uskoro podičiti i još većim natjecanjem.&nbsp;- Svjetski kup u Osijeku mi je najdraži od svih natjecanja, ima dosta publike, pravo je navijanje, odlična atmosfera i tu najviše volim nastupati. Spominje se da bi Zagreb mogao dobiti Europsko prvenstvo, znam da se nešto pokušava po tom pitanju, bila bi to velika stvar za našu gimnastiku. za nas natjecatelje i mlade koji dolaze i kojih je sve više.&nbsp;A kako izgleda uobičajeni dan najbolje hrvatske gimnastičarke?- Treniram dva i pol do tri sata dnevno, s obzirom da sam na fakultetu, treba sve uskladiti. Dobro sam se snašla, sve mi je posloženo. Trener će doći u dvoranu kad god mi treba. Živim s roditeljima, još sam u Gajnicama. Mama kuha, nema me po cijele dane doma i kad dođem kući, čeka me ručak. Da moram sama živjeti, bilo bi mi puno teže.Jer, gimnastičari u Hrvatskoj baš i ne zarađuju puno...&nbsp;&nbsp;- Nisu to neka velika primanja, ali imam stipendiju od kluba, HOO-a i od Ministarstva turizma i sporta, to je prije bilo od Grada.Gimnastika i fakultet zasad su u prvom planu...- Sad mi je glavni cilj završiti fakultet i baviti se gimnastikom te pokušati se plasirati se na OI u Los Angeles. To je moj plan za sljedeće četiri godine, a nakon toga će mi valjda biti malo jasnije što ću dalje raditi u životu.&nbsp;Previše je Tina tijekom razgovora spominjala ozljede.&nbsp;- Prije sam imala dosta problema, puknuće mišića, pa ligamenata, gležnjevi su mi dosta osjetljivi. Dosta sam bila po terapijama, nisam trenirala, ali sada je sve u redu. Svi to moraju proći u gimnastici, pogotovo ako si cijeli život u tome. Kad cure uhvati pubertet, kad se kreneš razvijati, dobivati kile, krenu možda i neke psihičke blokade, strahovi. Treba to izdržati, biti psihički jak i ostati trenirati.Kod gimnastičarki je jedna od velikih stavki i održavanje tjelesne težine.&nbsp;- U gimnastici uvijek trebaš paziti, svaka kila viška je problem, teško je raditi, mi moramo i lijepo izgledati jer nosimo uske dresove, a estetski dojam je jako važan kod sutkinja. Cijeli život paziš na prehranu. Nisu sad to neke konstantne dijete, to je normalan život, ali nema pretjerivanja ni u čemu.Svojedobno su Njemice pokrenule kampanju o promjeni dresova koji bi više skrivale nego otkrivale kod gimnastičarki.&nbsp;- Mislile su da će se svi njima pridružiti, ali to baš nije zaživjelo, nitko to ne nosi osim njih. Ali, ako je to njima OK, neka ih nose. Nisam se na to previše obazirala, da bih nosila takav dres – ne bih. Ljepši su mi ovi naši, nego njihovi s dugim rukavima.Tina Zelčić sa zanimanjem prati nastupe ostalih hrvatskih sportaša.- Zanimljiva mi je atletika, volim pogledati nogomet, rukomet, vaterpolo, kad igra Hrvatska, zanimljivo mi je i skijanje. Kad god je netko naš, popratim koliko mogu - zaključuje naša najbolja gimnastičarka.&nbsp;(hoo/mš)

- Bilo mi je žao, u početku sam se osjećala kao da je smak svijeta. No, sezona mi je pokazala koliko sam blizu, koliko se mogu približiti tim najboljim curama - kaže sjajna gimnastičarka

 Tina Zelčić: Pariz mi je izmaknuo za jedan bod, ali ne želim se sažalijevati, guram dalje za Los Angeles

Dračar, hrvatski maratonski prvak, istrčao je dionicu dugu 21,1 kilometar – od Makarske preko Tučepa i Podgore do cilja u Apfel Areni – za impresivnih 1:13:04. Drugoplasirani Ante Živković (AK Fit) završio je s vremenom 1:18:24, dok je Ante Pokrajčić (Sanus Motus/HAAK Mladost) stigao treći s 1:20:49. Veliki pljesak publike zaslužio je i četvrtoplasirani Valent Sinković, zlatni olimpijski pobjednik iz Pariza, kojemu je ovo bio prvi nastup na polumaratonu, završivši utrku za 1:23:03. Nagrade natjecateljima uručivao je još jedan olimpijac iz Pariza, splitski judaš Zlatko Kumrić. U ženskoj konkurenciji, pobjednica Nataša Šustić prošla je ciljnu liniju s vremenom 1:25:50, ispred olimpijke Marije Vrajić (AK Maksimir) i Magdalene Papst (Kraftrunners, Austrija), koja je završila treća s 1:40:45. Na ovogodišnjem Apfel Arena Makarska Half Marathonu, uključujući polumaraton, štafetne utrke, te utrke na 5 i 3 kilometra kao i dječje utrke (u kojima je sudjelovalo čak 650 djevojčica i dječaka), sudjelovalo je više od 1400 natjecatelja iz 28 zemalja sa šest kontinenata. Ovaj sportski događaj imao je i humanitarni karakter: prikupljala su se sredstva za Ligu protiv raka Makarska Rivijera, dok je Apfel Arena dio kotizacija donirala Udruzi osoba s invaliditetom Sunce iz Makarske. Direktor utrke je nekadašnji nogometaš i trener Hajduka Vik Lalić, dok je organizator bila Udruga SportAP iz Makarske.

Makarska, 26. listopada 2024. - Ivan Dračar (HAAK Mladost) i Nataša Šustić (AK Sljeme) trijumfirali su na trećem izdanju Apfel Arena Makarska Half Marathonu, koji je ove godine okupio više od 1400 sudionika iz 28 zemalja, što je najveći broj sudionika do sada.

Zlatni olimpijac Valent Sinković 4. na polumaratonu u Makarskoj; najbrži - Ivan Dračar te Nataša Šustić, ispred Marije Vrajić

Na trećoj promociji "početnice" u Hrvatskoj knjigu su predstavili njezina autorica, Ana Popovčić, HOA-ina voditeljica i koordinatorica Odbora za promicanje tekovina olimpizma, olimpijskog pokreta i znanstvenih dostignuća u sportu, te član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Ratko Cvetnić.Knjiga je namijenjena ponajprije djeci i mladeži školskog uzrasta, sadrži i zadatke, kviz-pitanja, bojanke, križaljke, tako da je svaki čitatelj može i osobno sukreirati. Autorica tekstualnih sadržaja Ana Popovčić s ilustratoricom Larom Žigić, na čak 300 stranica zaokružile su bogatstvo sadržaja o olimpijskim vrijednostima, antičkim olimpijskim igrama, modernom olimpijskom pokretu, njegovu osnivaču Pierreu de Coubertinu, ocu hrvatskog olimpizma Franji Bučaru, hrvatskim olimpijskim uspjesima i brojnim drugim zanimljivostima. - Ideja je da se teme olimpizma što više prošire među populacijom, prvenstveno je namijenjena osnovnoškolskom uzrastu, ali doista je zanimljiva i odraslima. Mislim da će čak i nekima iz struke, nastavnicima tjelesne kulture i nastavnicima povijesti isto biti zanimljiva. To su opće teme vezane uz olimpizam. Postoji, naravno, jako puno zanimljivosti, jer sam se trudila da knjiga bude zanimljiva. Pokriva teme od antičkih olimpijskih igara, Pierre de Coubertin i obnova olimpijskih igara, moderne olimpijske igre, olimpijske vrijednosti, geslo i načelo, sportovi na programu olimpijskih igara, vizual olimpijskih igara i Hrvatska i olimpizam. Predzadnje poglavlje vizual olimpijskih igara su plakati, amblemi i maskote. To je materijal koji je u vlasništvu Međunarodnog olimpijskog odbora i jako sam sretna da su nam ustupili taj materijal. U suradnji s Hrvatskim sportskim muzejom, nacionalnim sportskim muzejom u Zagrebu, u pripremi je proširenje ovog zadnjeg poglavlja, koje obuhvaća Hrvatsku i olimpizam - pojasnila je nastanak knjige autorica Ana Popovčić. O knjizi je govorio i akademik Ratko Cvetnić.- Na 300 stranica u knjizi je na vrlo atraktivan način prezentirana olimpijska ideja od antičkih početaka do današnjih dana, ali u njoj je zastupljen i olimpizam kod Hrvata. Olimpizam je prezentiran na atraktivan način, pritom mislim i na sjajne ilustracije. Knjiga je edukativan materijal, udžbenik koji pokriva sve glavne teme koje olimpizam obuhvaća na jedan djeci ali i odraslima zanimljiv i pristupačan način. Ona predstavlja više od sporta jer zadire u područje kulture, suradnje, fair playa, a i stariji iz nje mogu puno toga naučiti - rekao je između ostaloga akademik Cvetnić. Približavanje je to olimpijskog duha djeci, put prema njihovu ulasku u sport i prema širenju nacionalne baze iz koje će doći novi sportaši i olimpijci. Na stranicama ove Olimpijske početnice posebno su istaknute Janica Kostelić, Sandra Perković, Sara Kolak, Snježana Pejčić, Iva Majoli, Ana Sršen i Sanda Dubravčić Šimunjak, a sve hrvatske osvajačice olimpijskih medalja navedene su u popisu osvajača.Organizator predstavljanja knjige bili su Hrvatska olimpijska akademija (HOA), Karlovačka sportska zajednica (KŠZ) i karlovačka Sekcija Hrvatskog zbora sportskih novinara Karlovac. Uvodne govore održali su u ime domaćina predsjednik Karlovačke sportske zajednice (KŠZ) Željko Šančić te novinar i moderator skupa, Jura Ozmec, predsjednik Hrvatskog zbora sportskih novinara (HZSN) i glavni urednik Sportske televizije (SPTV). (hzsn/hoo/vk)

clanci-slike/početnica-promo-karlovac.jpg

Akademik Ratko Cvetnić, autorica Ana Popovčić i čelnik KŠZ-a Željko Šančić

Karlovac, 24. listopada 2024. - Hrvatska olimpijska akademija (HOA) predstavila je u Karlovcu interaktivnu knjigu pod nazivom Olimpijska početnica, urednice i autorice Ane Popovčić i ilustratorice Lare Žigić.

U Karlovcu predstavljena interaktivna knjiga Olimpijska početnica, autorice Ane Popovčić i ilustratorice Lare Žigić

Riječ je o biografskom filmu prema scenariju Ivana Turković-Krnjaka, koji ekranizira život velikana svjetske košarke Dražena Petrovića. Za premijerno prikazivanje izabran je Draženov rodni grad i dan obilježavanja 60. godišnjice rođenja košarkaškog Mozarta, 22. listopada.Premijeri u Cinestar kinu u Šibeniku prisustvovali su redatelj filma Danilo Šerbedžija uz filmsku ekipu, među kojima i mladi Tonko Stošić koji je utjelovio Dražena u prvim godinama njegovog košarkaškog odrastanja te Domagoj Nižić kojemu je pripala uloga Dražena u njegovim mladenačkim godinama.Prvo prikazivanje filma snimanog u Šibeniku, Madridu, New Yerseyju i New Yorku nisu propustili ministrica kulture i medija, Nina Obuljen Koržinek, Draženova majka Biserka Petrović, te velikani svjetskog i domaćeg filma Rade Šerbedžija i Mate Gulin, uz predstavnike Grada Šibenika predvođene gradonačelnikom Željkom Burićem. Premijeri je nazočio i glavni tajnik HOO-a Siniša Krajač.Na premijeru je došao i glazbenik Mile Kekin koji je ne samo autor pjesme „1 na 1“ sa „soundtracka“ filma već je utjelovio i lik legendarnog trenera Mirka Novosela.Njegova pjesma jedna je od glazbenih podloga filmu u produkciji Kinoteke snimanog u Europi i Americi, a koji na filmsku vrpcu donosi sve važnije faze života košarkaša od njegovog djetinjstva i odrastanja u Šibeniku, prvih treninga na Baldekinu i daljnje košarkaške karijere u Europi i SAD-u, preko razdoblja Domovinskog rata, njegove ljubavne veze te ne izbjegava tragičan kraj i prometnu nesreću 1993. godine u kojoj je Dražen izgubio život.Filmska premijera izazvala je golem interes već na prvom prikazivanju u Šibeniku, zagrebačka premijera je 28. listopada, a u kino-distribuciju film kreće 31. listopada. (h/hoo/vk)

Šibenik, 22. listopada 2024. - Na dan kada bi "košarkaški Mozart" proslavio 60. rođendan, u Šibeniku je održana svjetska premijera dugometražnog igranog filma „Dražen“, o liku i djelu legendarnog hrvatskog košarkaša Dražena Petrovića.

U Šibeniku održana svjetska premijera dugometražnog igranog filma Dražen

Budući da su početkom mjeseca bili izbori u HOO-u, tek je na prvoj sjednici Vijeća u novom sazivu prihvaćeno izvješće o sudjelovanju hrvatskih sportašica i sportaša na lgrama XXXIll. olimpijade u Parizu&nbsp;(od 26. srpnja do 11. kolovoza), kao i izvješće press-attachea. Nastup 73 olimpijca i olimpijke u 16 sportova ocijenjen je vrlo dobrim, budući da su sa sedam medalja donijeli Hrvatskoj 30. mjesto na ljestvici uspješnosti u konkurenciji 206 država. Istaknuto je i da su u medijskom pogledu pariške Igre bile među najbolje popraćenima do sada, o čemu svjedoče i višemilijunski pregledi sadržaja na HOO-ovim društvenim mrežama tijekom Igara. Apostrofirana je i uspješnost projekta Hrvatske kuće u Parizu, za koji je na netom završenom porečkom Sport Festu HOO dobio Nagradu JUMP za najbolju prezentaciju domovine u svijetu.&nbsp;Nastavno na spomenute aspekte uspješnosti, a i s obzirom na ostvarene uštede tijekom Igara u Parizu, Vijeće HOO-a jednoglasno je prihvatilo prijedlog o povećanju stipendija svim sudionicima na 1300 eura mjesečno u razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca ove godine. Glavnim zaslužnicima za uspjeh - osvajačima olimpijskih medalja - stipendije će pritom biti zaokružene na 2000 eura, a finalistima, odnosno onima koji su bili u borbi za medalje ili su za malo ostali bez njih (ukupno 12 olimpijaca) - mjesečni iznos će biti 1700 eura.A kako su svi pariški osvajači medalja prošli i razvojne programe HOO-a, u nastavku sjednice prihvaćeni su svi aktualni prijedlozi izmjena i dopuna u njima. U RP-u I novi korisnici su boksači Mario Nakić (od 1. srpnja) i Dominik Palić (od 1. kolovoza) te kanuist Damjan Hohnjec (od 1. rujna). U RP-u II/1 novi su Luka Ivančić (hrvanje) od 1. listopada, Paola Matić (kickboxing) od 1. rujna te Janoš Karakaš (streljaštvo) od 1. studenoga (75-posto iznosa). U mlađeseniorski program, RP III, s 1. srpnja uvršteno je sedam sportaš(ic)a: Matija Jurišić (automobilizam), Lara Cvjetko, Marko Kumrić, Iva Oberan, Karla Prodan i Ivana Šutalo (svi judo) te Vanesa Tot (kanu). RP IV ili program hrvatskih olimpijskih nada od 1. rujna pojačali su Roko Farkaš i Mia Wild (atletika), od 1. listopada Antun Tomašević (jedrenje) i Ana Viktorija Puljiz (judo), a od 1. studenoga Toni Gudelj, Darko Tomašević i Anamarija Turk (svi iz streljaštva). U HOO-ovu programu sufinanciranja rada trenera, Vijeće je prihvatilo zahtjev Hrvatskog rock'n'roll saveza te od 1. srpnja uvrstilo trenericu Ana-Mariju Lilih u kategoriju kvalitetnih trenera, te prijedlog Hrvatskog streljačkog saveza za uvrštenje Damira Bošnjaka (trener brončanog olimpijca Mirana Maričića) u skupinu vrhunskih trenera od 1. kolovoza. Srećko Šuk, trener veslačkog samca Damira Martina, prešao je od 1. listopada iz skupine vrhunskih u skupinu vrsnih trenera HOO-ova programa.Korisnicima Posebnih programa za poticanje i razvoj sporta na lokalnoj razini u 2024. godini Radna skupina HOO-a je odobrila, a Vijeće je potvrdilo ukupno 20 programskih zahtjeva, najviše za program „Odaberi sport“.&nbsp;&nbsp;&nbsp;Pozitivno mišljenje Hrvatskog olimpijskog odbora, kao jedno od potrebnih za primitak u hrvatsko državljanstvo stranih sportaša i trenera, dobili su Luke Michael Salas (baseball/SAD) i Jorman Javier Alcala Quijije (baseball/Venezuela) te Sergej Komarov (skijanje/Rusija).Vijeće HOO-a imenovalo je i članove Povjerenstva za izbor dobitnika HOO-ove Nagrade „Matija Ljubek“, a najveće priznanje HOO-a za životno djelo bit će uručeno 19. prosinca na svečanosti Velikog dana hrvatskog sporta, kada se biraju i najuspješniji sportaši i sportašice u godini na izmaku. (hoo/vk)&nbsp;&nbsp;

Zagreb, 22. listopada 2024. - Pod predsjedavanjem čelnika Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Zlatka Mateše, u Zagrebu je održana konstituirajuća ili utemeljiteljska sjednica Vijeća HOO-a u mandatnom razdoblju 2024. - 2028. U njezinu radu sudjelovalo je 18 od aktualna 22 člana.

Na 1. sjednici u novom sazivu Vijeće HOO-a nagradilo pariške olimpijce većim stipendijama od 1. rujna do 31. prosinca

Energija, emocija i strast prema košarci, neviđen radni elan i iznimna preciznost šuta učinili su ga liderom na parketu, u svlačionici, ali i izvan dvorane. Imao je meteorski uspon - od Šibenke, preko Cibone s kojom je osvojio dva naslova prvaka Europe, sve do Real Madrida i na kraju NBA lige, gdje je igrao za Portland Trail Blazerse i New Jersey Netse. Bio je ključni igrač svake momčadi i neizostavan reprezentativac koji je izvanrednim igrama doveo reprezentaciju bivše države, a kasnije i Hrvatske, do velikih sportskih uspjeha. U njegovoj trofejnoj kolekciji najjače sja legendarno srebro s Olimpijskih igara u Barceloni 1992. godine. Prerano nas je napustio, ali samo fizički, u teškoj prometnoj nesreći 7. lipnja 1993. kod Ingolstadta u Njemačkoj. Nevjerojatnim talentom i privrženošću košarci ostavio je neizbrisiv trag na globalnoj sportskoj sceni, a njegovo ime i dalje živi u srcima ljubitelja sporta diljem svijeta. Povodom Draženova 60. rođendana, u njegovu rodnom Šibeniku održat će se svjetska premijera dugometražnog igranog filma DRAŽEN redatelja Danila Šerbedžije te autora projekta i producenata Ljube Zdjelarevića i Ivora Šibera (utorak 22. listopada s početkom u 20 sati u Cinestar kinu u centru Dalmare u Šibeniku). Nekoliko dana nakon toga (28. listopada, Cinestar, Arena Centar)&nbsp;i zagrebačka će publika također uživati u jedinstvenom događaju, uz posebne goste na projekciji, a ovaj dugo iščekivani film u hrvatska kina stiže 31. listopada. (hks/hoo/vk)

clanci-slike/Spektakl-D.-Petrovic_FaH-Sencar.jpg

Zagreb, Šibenik, 22. listopada 2024. - Na današnji dan prije točno 60 godina u Šibeniku je rođen Dražen Petrović, jedan od najvećih svjetskih košarkaša i jedan od najvećih hrvatskih sportaša svih vremena.

Uz današnji 60. rođendan Dražena Petrovića - svjetska premijera igranog filma Dražen u njegovu rodnom Šibeniku  

Među desetak točaka dnevnog reda za izdvojiti su: izvješće o sudjelovanju hrvatskih sportaša na Igrama XXXIll. olimpijade u Parizu 2024. i prijedlog odluke o povećanju iznosa stipendija za sportaše sudionike, prijedlog odluke o imenovanju ocjenjivačkog suda Nagrade "Matija Ljubek" i odluke o pokretanju procedure za provedbu natječaja, izmjene i dopune korisnika razvojnih programa i dr. Sjednica će početi s radom u 11 sati u Velikoj dvorani (lijevo u prizemlju) hotela Sheraton Zagreb. (hoo/vk)

Posljednja sjednica u prošlom sazivu (fotoarhiva: HOO-a)

Zagreb, 21. listopada 2024. - Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Zlatko Mateša sazvao je konstituirajuću (1.) sjednicu Vijeća HOO-a u novom mandatnom razdoblju 2024. -&nbsp;2028. za utorak (22. listopada 2024.) u Zagrebu.

U utorak (11 sati) konstituirajuća sjednica Vijeća HOO-a u mandatnom razdoblju 2024. - 2028.

Antonia Ružić preko Čehinje Laure Samson do 2. kola WTA turnira u meksičkoj Meridi

Najava 6. kola FAVBET Premijer lige: Kvarner lovi petu pobjedu, derbi neporaženih na Gripama

ZVONIMIR ZIRDUM PREKIDOM U 1. RUNDI IZBORIO 1/4 FINALE

Hrvati u ino-ligama

RADIĆ ZLATNA, KULIĆ I ROZGA BRONČANI U SARAJEVU

Mursa osvojila bodove u Sisku

Prvenstvo RH u sprintu U23

Livakoviću jedna utakmica suspenzije, HNS-u novčana kazna

Finale HSPS KUP-a RH u standardnim i latinsko-američkim plesovima – Samobor, 23. 11. 2024.

Velikogorički karatisti osvojili pet naslova prvaka Hrvatske u mlađim kategorijama, Mihael Kaurić, Nikola Krnjaja i Mia Čunčić iz KK Velika Gorica i Lara Dugonjić i Patrik Jeromić iz KK Centar

Predsjednik HGS-a Marijo Možnik ponovno izabran u Vijeće Svjetske gimnastičke federacije

Hrvatski školski sportski savez (HŠSS) dobio nagradu Europskog fair play pokreta za projekt "Igram, pišem, lajkam"

U 64. godini u Splitu preminuo legendarni nogometni vratar Tonči Gabrić

Zlatni olimpijac Valent Sinković 4. na polumaratonu u Makarskoj; najbrži - Ivan Dračar te Nataša Šustić, ispred Marije Vrajić

U Karlovcu predstavljena interaktivna knjiga Olimpijska početnica, autorice Ane Popovčić i ilustratorice Lare Žigić

U Šibeniku održana svjetska premijera dugometražnog igranog filma Dražen

Na 1. sjednici u novom sazivu Vijeće HOO-a nagradilo pariške olimpijce većim stipendijama od 1. rujna do 31. prosinca

Uz današnji 60. rođendan Dražena Petrovića - svjetska premijera igranog filma Dražen u njegovu rodnom Šibeniku

U utorak (11 sati) konstituirajuća sjednica Vijeća HOO-a u mandatnom razdoblju 2024. - 2028.

Ostale vijesti

izdvojeno

Izabela Lojna: Zbog igranja za hrvatsku reprezentaciju uzimam neplaćeno na poslu

Tina Zelčić: Pariz mi je izmaknuo za jedan bod, ali ne želim se sažalijevati, guram dalje za Los Angeles

Časopis HOO-a

OLIMP br. 92