Prema razvijenosti i funkcionalnosti sportske infrastrukture i ulaganju u sport Labin je danas u samom vrhu Istarske županije, a još prije samo desetak godina bio je na samom dnu. Na tom dnu i počinje naša priča o strelovitom uzletu Labina kada je o razvoju sportske infrastrukture riječ

Sportski centar Franko Mileta, boćarska dvorana, atletska staza u sklopu gradskog stadiona, nogometno igralište na Vinežu, malonogometna igrališta, vježbališta na otvorenom, dječja igrališta… Sve su to sportski objekti kojima se može pohvaliti Labin, istarski gradić s nešto više od 10 tisuća stanovnika.

Priča počinje 2013. godine tematskom sjednicom koju je organizirala Sportska zajednica Labina kojoj su nazočili članovi Skupštine, brojni sportaši i sportski djelatnici, kao i tadašnji gradonačelnik sa svojim suradnicima.

Bio je tamo i tadašnji gradski vijećnik, a današnji labinski gradonačelnik Valter Glavičić:

- Raspravljalo se na tom sastanku o stanju sportske infrastrukture u Labinu koja je, prema podacima koji su nam tada predočeni, bila na samom začelju u Istri, iako je Labin uistinu sportski grad, bogate sportske tradicije s puno sportskih klubova i vrhunskih sportaša. No, u usporedbi s ostalim istarskim gradovima – Umagom, Rovinjom, Porečom - bili smo prema stanju sportske infrastrukture jako zaostali. Neovisno o tome što ti gradovi imaju dvostruko veće proračune od našeg. I tu je zapravo sve krenulo. Pomaci nisu bili brzi, ali je na ljeto 2016. godine, još u mandatu bivšeg gradonačelnika, obnovljena atletska staza na gradskom stadionu. To nije bio velik zahvat, ali bio je početak. Ključna je, međutim, bila 2017. kada je uz glavnu rukometnu dvoranu, koju smo također obnovili, izgrađena pomoćna dvorana te još jedan objekt koji smo zvali anex, a u kojem je još jedna manja sportska dvorana, kao i teretana te prostor za fzikalnu terapiju.

Tako smo dobili Sportski centar Franko Mileta, nazvan prema proslavljenom labinskom rukometašu. Bilo je to za nas veliko fnancijsko opterećenje, možda se činilo da smo napravili nešto što nam je u tom trenutku bilo previše, no dobili smo sportski centar u kojem su danas svi termini popunjeni i imamo jako puno korisnika u sve tri dvorane - prisjeća se Glavičić.

U 2017. ZA SPORT VIŠE OD TREĆINE PRORAČUNA!

Radovi na unapređenju sportske infrastrukture u Labinu nakon toga su nastavljeni, a traju i dalje.

- Odlučili smo pomoći svim sportskim klubovima i prvi sljedeći korak bilo je natkrivanje boćarskog terena 2019., nakon što su naše boćarice postale prvakinje Hrvatske. Prethodno se o tom projektu pričalo tri desetljeća… Ove smo godine u suradnji s Hrvatskim nogometnim savezom uspjeli sagraditi nogometni teren u predgrađu Labina, u Vinežu. HNS je fnancirao nabavu i postavljanje umjetnog travnjaka vrijednog oko 398 tisuća eura, a na natječaju Ministarstva turizma i sporta dobili smo 160 tisuća eura za gradnju četiri svlačionice, natkrivene tribine i ostale popratne sadržaje - kaže Glavičić.

Zanimljivo, osim spomenute donacije HNS-a i sredstava dobivenih od MINTS-a, sve ostala spomenuta ulaganja fnancirana su iz proračuna Grada Labina, odnosno kreditom. Zbog toga je 2017. godine Labin bio jedini grad koji je izdvojio više od trećine svog proračuna za sport.

- Te su nam godine zbog izgradnje Sportskog centra izdvajanja za sport bila daleko najveća, pa na taj postotak ne treba gledati kao na prosječno izdvajanje za sport u Labinu. Danas za fnanciranje klubova izdvajamo oko 350.000 eura, a sredstva koja Grad dodijeli Sportskoj zajednici raspodjeljuju se prema egzaktnim kriterijima koji uključuju broj članova kluba, broj mladih sportaša i kategorije u kojima se natječu. Osim toga, svaki klub u Labinu ima osiguran prijevoz na natjecanja, liječničke preglede, edukacije za trenere, plaćene troškove struje, vode, održavanja objekta… Dakle, riječ je o 1,5 milijuna eura izdvajanja za sport, čemu treba dodati i otplatu kredita za Sportski centar još četiri godine te u 2024. godini 900.000 eura za natkrivanje tribine nogometnog igrališta i izgradnju svlačionica.

Ako znamo da je proračun Labina oko 20 milijuna eura, onda su sa svim brojkama koje sam naveo ta izdvajanja za sport daleko iznad prosjeka bilo kojeg europskog grada, uključujući i Makarsku koja za sport izdvaja 8% proračuna i proglašena je gradom sporta u Hrvatskoj - pojašnjava Glavičić.

ULAGANJE U SPORT – ULAGANJE U DEMOGRAFIJU

U Labinu danas djeluje 26 sportskih udruga s 1600 sportašica i sportaša. Gradonačelnik Glavičić vrlo je zadovoljan i masovnošću i kvalitetom sporta u njegovom gradu, a ulaganje u sport vidi i kao rješenje velikih demografskih problema.

- Ako vam kažem da moramo graditi nova sportska borilišta kako bismo osigurali uvjete za trening najmlađih, onda sam vam sve rekao o masovnosti, iako smo prema popisu stanovništva iz 2021. godine i mi „otišli u minus“, što je velik problem. Zato mislim da je ulaganje u sport ujedno i ulaganje u demografju, ulaganje koje se ne vraća odmah, ali se vraća dugoročno.

SLAVNA PROŠLOST KAO ZALOG ZA BUDUĆNOST

Što se tiče kvalitete, istaknuo bih da su rukometašice Rudara nakon 40 godina ušle u 1. ligu, a otprije četiri godine tamo su opet i rukometaši. To su očigledni rezultati ulaganja u sport u posljednjih 10 godina. Dobro je poznato da postoje instant-klubovi koji traju koliko i interes kapitala koji ih je stvorio, dok naša sportska priča traje i trajat će - zaključuje labinski gradonačelnik podsjećajući da je u Labinu ponikao i rukometni reprezentativac Luka Stepančić, da nekad najbolja hrvatska rukometašica Adriana Prosenjak danas vodi labinsku školu rukometa i da je NK Rudar klub s preko 75 godina tradicije iz kojeg su mnogi igrači otišli u NK Rijeka, a nekoliko njih je zaigralo i za reprezentaciju.

KAPITALNA ULAGANJA U SPORTSKU INFRASTRUKTURU

SC Franko Mileta (2017.) – 4.600.000 eura

boćarska dvorana (2019.) – 115.000 eura

nogometno igralište u Vinežu (2023./2024.) – 1.900.000 eura

DRAGULJ U KRUNI: SPORTSKI CENTAR FRANKO MILETA

SC Franko Mileta sastoji se od dvije dvorane - jedne kapaciteta 900 i druge 200 gledatelja, a u kojima je moguće odigravanje službenih rukometnih, malonogometnih, košarkaških i odbojkaških utakmica svih kategorija. Obje dvorane imaju svoj sustav grijanja, ventilacije i hlađenja, te autonoman audio sustav. Tu je i mala dvorana namijenjena plesu, aerobiku, stolnom tenisu, džudu i ostalim programima, a na raspolaganju je i šest svlačionica koje zadovoljavaju potrebe svih profesionalnih ekipa. U SC-u se nalazi i suvremena teretana za sportaše svih razina (od rekreativaca do profesionalaca), sportska ambulanta s fzikalnom terapijom, trgovina s dodacima za prehranu sportaša te kafć s terasama.

Ovaj 4.600.000 eura vrijedan kompleks realiziran sredstvima gradskog proračuna i kredita, u potpunosti je iskorišten i svi su termini popunjeni.