Hrvatska je na EYOF-u bila među 22 države koje su osvajale medalje. Iz Gruzije je stigla veleslalomska bronca Ziggyja Vrdoljaka, a osim njega, boje Lijepe Naše branilo je još 11 predstavnika u šest sportova: Hrvoje Ljutić (alpsko skijanje), Ema Sabol i Chiara Gašparac (biatlon), Ljiljana Radelja i Karlo Šulić (brzo klizanje na kratkim stazama), Nives Barićevac, Matija Štimac i Boris Štefančić (skijaško trčanje), Lukas Brajković i Luka Ugrina (snowboard) i Klara Čusak (umjetničko klizanje). S broncom iz alpskog skijanja Hrvatska ima ukupno šest odličja sa zimskih izdanja EYOF-a&nbsp;(tri zlata, srebro i dvije bronce).&nbsp;Na XVII. zimskom EYOF-u u Bakurianiju natjecanja su održana (još i u Batumiju i Tbilisiju) u osam sportova: alpskom skijanju, biatlonu, brzom klizanju na kratkim stazama, hokeju na ledu, skijaškom trčanju, slobodnom (freestyle) skijanju, snowboardu i umjetničkom klizanju. Najuspješnija država prema broju osvojenih medalja je Italija (7 zlatnih/ukupno 16), ispred Francuske (5/19) i Švicarske (4/11)…Predsjednik Europskih olimpijskih odbora (EOO) Spyros Capralos predao je na završnoj svečanosti EOO-ovu zastavu domaćinima idućeg zimskog Europskog olimpijskog festivala mladih koji će 2027. godine biti održan u rumunjskom Brașovu.&nbsp;(hoo/vk)

Bakuriani, 16. veljače 2025. - U gruzijskom Bakurianiju završen je XVII. zimski Europski olimpijski festival mladih (EYOF), koji je od 9. do 16. veljače okupio oko 1000 mladih sportašica i sportaša (od 14 do 18 godina) iz 45 država našeg kontinenta. Na svečanosti zatvaranja EYOF-a, održanoj u Sportskom selu u Bakurianiju, hrvatski stjegonoša je bio je Luka Ugrina iz snowboarda.

U gruzijskom Bakurianiju završen XVII. zimski EYOF; Hrvatska među 22 države koje su osvojile medalje   

Najprije je trebalo verificirati zapisnike s redovne i čak tri elektroničke sjednice, održane tijekom prosinca i siječnja, a potom je prezentirano opširno programsko i financijsko izvješće HOO-a za 2024. godinu.&nbsp;U prošlom jednogodišnjem razdoblju HOO je ostvario prihode u iznosu od 54.446.122 eura ili 99,17 % ukupno planiranih prihoda za 2024. godinu. Prihodi iz državnog proračuna iznosili su 51.500.000 eura (realizirano 100 %). Prihodi iz ostalih izvora realizirani su u iznosu od 2.946.122 eura ili 86,58 % u odnosu na plan. Rashodovna strana zaustavila se na 54.076.847 eura ili 98,41 % u odnosu na plan. Članovi Vijeća prihvatili su izvješće, kao i apostrofiranu činjenicu da se više od 80 posto ukupno utrošenih sredstava odnosilo na sport i sportaše.Pod točkom o izmjenama i dopunama financijskog plana HOO-a za 2025. godinu, ukupno planirani prihodi u iznosu od 53.876.316 eura uvećavani su za 1.500.000 eura na iznos od 55.376.316 eura. Taj dodatak inicirali su povećani troškovi Hrvatskog rukometnog saveza, vezani uz organizaciju nedavnog SP-a u rukometu, te provedba organizacije i priprema za Zimske olimpijske igre Milano Cortina 2026. godine. S 1. siječnja ove godine u programu ZOI 2026. participira 11 sportašica i sportaša (šest iz alpskog skijanja, troje iz brzog klizanja na kratkim stazama i dvoje iz snowboarda).Za nastup na OI-ju u Los Angelesu 2028., za čiji je projekt predviđeno izdvajanje od oko 17,6 milijuna eura, Ured za olimpijski program HOO-a izradio je kriterijske rezultate za sve sportove, uključujući i boks, o čijem će uvrštenju u program sportova MOO uskoro odlučiti. Na popisu nominiranih sportaša za Igre u LA-ju trenutačno je stotinjak sportaša, a među njima su i dvije momčadi. Sukladno Projektu LA 2028., četiri saveza loptačkih sportova (rukomet, košarka, odbojka i vaterpolo) ostvarili su paušale u iznosu od 75.000 eura predviđene za financiranje ekipnog sporta, pri čemu je Hrvatski vaterpolski savez zatražio da se iz tih sredstava isplate stipendije članovima muške seniorske reprezentacije.Posebno zanimljiva bila su izvješća o HOO-ovim razvojnim programima. U 2025. godinu RP I/1 je ušao sa 77 korisnika, a RP I/2 s 11 ekipa/momčadi, od kojih 10 prenosi taj status iz prošle godine. U juniorskom RP-u II/1 trenutačno je 90 korisnika, a u inačici za kolektivne sportove je 10 ekipa i momčadi juniorskog uzrasta. U RP-u III, koji skrbi za sportaše i sportašice iz neolimpijskih sportova i neolimpijskih disciplina iz olimpijskih sportova, 59 je korisnika, dok ih je u programu hrvatskih olimpijskih nada 50. U RP-u V status korisnika ima 36 sportašica i sportaša. U HOO-ovu programu sufinanciranja trenera od početka 2025. godine participira 131 korisnik. Razvrstani su u sedam kategorija.Vijeće HOO-a saslušalo je i informacije o izvršenoj provjeri zakonitosti u radu i materijalno-financijskom poslovanju HOO-a, a ta izvješća bit će proslijeđena Skupštini na usvajanje. Nadzorni odbor HOO-a jednoglasno je ustvrdio da je u 2024. godini HOO djelovao sukladno zakonima RH, aktima HOO-a, aktima MOO-a i i odlukama Skupštine i Vijeća HOO-a. Pozitivnu ocjenu HOO-ova poslovanja dala je i vanjska revizorska tvrtka Bradara d.o.o.Jednoglasno je prihvaćeno Programsko izvješće o radu Hrvatske olimpijske akademije za 2024. godinu s čak 75 provedenih aktivnosti u području obrazovanja kadrova u sportu i promociji olimpizma.Iduća sjednica Vijeća HOO-a planirana je za 24. veljače, a istoga dana održat će se i redovna Skupština HOO-a. (hoo/vk)

clanci-slike/Vijeće-HOO-a-7.-sjednica-web.JPG

Zagreb, 11. veljače 2025. - Pod predsjedavanjem čelnika Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Zlatka Mateše u Zagrebu je održana 7. sjednica Vijeća HOO-a u aktualnom sazivu.

U olimpijskom programu za OI u Los Angelesu 2028. gotovo 100 sportaša, za ZOI 2026. zasad 11

Najprije je u borbi za brončanu medalju u kategoriji do 70 kg Lara Cvjetko bila bolja od Nizozemke Sanne Vermeer; o-soto-gari i yuko donijeli su našoj reprezentativki pobjedu i treću brončanu, odnosno sveukupno sedmu medalju na grand slamovima.&nbsp;Trećeg, ujedno i posljednjeg dana Grand Slama u Azerbajdžanu, hrvatska predstavnica Helena Vuković osvojila je brončanu medalju u kategoriji iznad 78 kg.Članica JK Solin se u borbi za brončanu medalju ogledala s Gruzijkom Sophiom Somkhišvili, s kojom je imala taktički dvoboj koji otišao u produžetke, a Vuković je u konačnici slavila pobjedom na opomene.Na 2. IJF-ovu Grand Slamu u Bakuu&nbsp;za odličja se borilo 258 natjecatelj(ic)a iz 36 država. (hjs/hoo/vk)

clanci-slike/Cvjetko_trener-Crnov-GS-AZE.jpg

Lara Cvjetko i trener Dragan Crnov (foto: IJF)

Baku, 16. veljače 2025. - S drugog IJF-ova Grand Slama sezone, održanog od 14. do 16. veljače u Bakuu (Azerbajdžan), hrvatske judašice vratile su se s dvjema osvojenim brončanim odličjima.

Judašicama Lari Cvjetko i Heleni Vuković brončana odličja na IJF-ovu Grand Slamu u Bakuu

Posljednjih mjeseci sve veće zanimanje sportske javnosti izaziva interaktivna knjiga Olimpijska početnica Ane Popovčić, bivše državne prvakinje i reprezentativke u mačevanju, a danas voditeljice Odbora za promicanje tekovina olimpizma, olimpijskog pokreta i znanstvenih dostignuća u sportu pri Hrvatskoj olimpijskoj akademiji. Autorica je u početku planirala napraviti knjižicu od 15 stranica, no ona je na kraju prerasla u knjigu od 300 stranica koja, između ostaloga, sadrži i različite zadatke, kviz pitanja, bojanke i križaljke. I puno je više od početnice...- Ja sam se zaposlila u Hrvatskoj olimpijskoj akademiji 2018. godine, ali sam već dugo godina prije toga bila suradnica, čak sam bila i predavačica olimpijskog obrazovanja, što je prije bio obavezan predmet za sve koji su se obrazovali u našim programima za osposobljavanje. Počela sam tada gledati naše projekte i razvijati radionice i shvatila da se neke stvari ne mogu prezentirati ni kroz igru ni kroz priču, nego samo vizualno, a to su onda aplikacija ili knjiga. Zapravo sam krenula u pisanje knjige jer mi je nedostajalo materijala za rad. Ja sam uistinu mislila da će to biti neka mala knjižica od 15 stranica, da bih na kraju napravila knjigu od&nbsp;skoro 300 stranica. Kad sam se, primjerice, sjetila da bi trebala napraviti poglavlje o Hrvatskoj, pa vidjela koliko se samo tu može napisati… Tako je knjiga rasla i nekoliko puta sam je „završavala“, ali bih se uvijek sjetila još nečega što bi trebalo ubaciti, čak i kad je knjiga već bila na lekturi. No ilustratorica knjige Lara Žigić je sve presjekla jer kada sam joj rekla da bih ubacila još nešto, ona je rekla: „Ne bi!“ Zbog svega toga, a naročito zbog pandemije koronavirusa, knjiga je dosta dugo nastajala i na kraju narasla na 300 stranica - pojašnjava Ana Popovčić. Čak i ljudi koji se vrlo ozbiljno ili profesionalno prate sportom i olimpizam pronaći će u toj „dječjoj knjizi“ jako puno podataka koje prije nisu znali i koji će ih čak i iznenaditi.- To uopće nije samo knjiga za djecu. Ono što je za djecu jest pristup kroz rješavanje zadataka. Ali što se tiče informacija i podataka, uopće nije za djecu. To je predmet koji ja predajem pa sam htjela u knjizi imati neke osnovne podatke, koji jesu proširena opća kultura, jer i ljudi koji se ozbiljno bave sportom sigurno ne znaju sve podatke koji su u knjizi. Čak su mi i pojedini profesori s Kineziološkog fakulteta rekli da ne znaju sve te podatke.&nbsp; U predgovoru knjige autorica je napisala da je olimpizam mnogo više od sporta. No što je danas olimpizam i u kojoj se mjeri ta ideja promijenila kroz povijest? Olimpijske igre već odavno ne zaustavljaju ratne sukobe.&nbsp;- Ja jako volim antičke olimpijske igre i u to vrijeme olimpijske igre doista jesu zaustavljale ratove. Naravno, i tada je bilo onih koji su to kršili, pa su plaćali kazne ili nisu smjeli nastupati. Ali što se tiče modernih olimpijskih igara, one nažalost nisu zaustavile nijedan rat, one u modernom svijetu tu snagu nemaju. Treba imati na umu da su moderne olimpijske igre nastale u 19. stoljeću i da su produkt optimizma 19. stoljeća, kada Europa dugo već nije imala rat na svom teritoriju i kada je imala jako velik tehnološki napredak. Zato se to razdoblje prije Prvog svjetskog rata i zove Belle Époque (lijepo doba) i tada se vjerovalo da smo uistinu na putu prema savršenom društvu. Pierre de Coubertin je izdanak takvog društva i na idealima njegova vremena i vremena koje ponovno otkriva sport nastaje i međunarodni olimpijski pokret koji je, zapravo, utopijski. On je toliko lijepo zamišljen, Olimpijska povelja je toliko predivno napisana da vam kad čitate temeljna načela olimpizma krenu suze na oči. To je napisano na razini religije jer sport uistinu ima tu snagu da spaja ljude. Cilj je bio stvoriti društvo bez ratova, no vrlo brzo je Prvi svjetski rat pokazao da olimpizam ne može spriječiti ratove.&nbsp;&nbsp; Spomenuti otac modernog olimpizma, barun Pierre de Coubertin, bi u današnje vrijeme vjerojatno bio smatran ženomrscem, ne samo zato što na prvim modernim&nbsp;Olimpijskim igrama 1896. u Ateni žene nisu smjele nastupati.- Ma, nije on bio ženomrzac. On je bio izdanak svojeg vremena, bio je stariji gospodin s kraja 19. stoljeća koji je imao stavove o ženskom rodu koji su u to vrijeme bili uobičajeni. Tada nije postojala politička korektnost. Kako je stario točno se vidjelo kako ga vrijeme gazi. Na primjer, on je bio jako protiv zimskih olimpijskih igara. Još je donekle mogao podnositi nordijske sportove, ali je bio alergičan na alpsko skijanje jer ga je povezivao s mondenim šminkerima, a to su uglavnom bili bogati Englezi koji su ga neopisivo iritirali. Prve Zimske olimpijske igre održane su 1924. godine u Chamonixu, a te je godine domaćin Olimpijskih igara bio Pariz. Francusko ministarstvo gospodarstva je inzistiralo da se napravi taj demonstracijski tjedan zimskih sportova, da bi potaknuli zimski turizam. Međunarodni olimpijski odbor je na to pristao i taj je tjedan bio toliko uspješan da je na kraju i Coubertin shvatio da se više ne može boriti protiv toga. Što se tiče žena, u to vrijeme se smatralo da se žene nisu sposobne se baviti sportom, Coubertin je govorio da je ženama mjesto u gledalištu, da trebaju samo podržavati sportaše koji se natječu, ali i njega treba gledati kao normalno ljudsko biće sa svojim pozitivnim i negativnim stranama.&nbsp; A odnos prema ženama i zimskim sportovima nisu bile njegove jedine, uvjetno govoreći, negativne strane.- Da. Nije baš najbolje ostarjelo ni ono njegovo forsiranje umjetničkih natjecanja na olimpijskim igrama. On je to silno forsirao, ali to zapravo nikad nije zaživjelo kao natjecanje. On je&nbsp;zapamćen i kao osvajač zlatne medalje u književnosti za jednu svoju pjesmu u Stockholmu 1912. godine, iako organizatori nisu htjeli imati umjetnička natjecanja na Igrama. No Coubertin je toliko na tome inzistirao da je sam organizirao umjetnička natjecanja, a adresa na koju su se slali umjetnički radovi je bio njegov stan u Parizu i nije poznato tko je osim njega bio u žiriju. No to je istovremeno i čovjek koji je napisao Olimpijsku povelju i dizajnirao olimpijske krugove, valjda najpoznatiji dizajn modernog dobe, iako uopće nije bio dizajner. Ali, eto, nitko nije savršen. Jedno poglavlje u Olimpijskoj početnici posvećeno je i rodnoj ravnopravnosti na olimpijskim grama, no autorici nije bila namjera forsirati političku korektnost u edukativnu knjigu.- Još mi to nitko nije prigovorio, ali vezano za to postoji jedna anegdota. Igor Boraska je vidio knjigu prije objave i negdje pred kraj gdje su oni tradicionalni hrvatski sportovi on nije prepoznao picigin, zato što je na ilustraciji djevojka koja igra picigin. Mi, možda, nismo naviknuti vidjeti neke stvari u drugom rodu. Ne treba to forsirati, ali treba priznati ono što jest jer nevjerojatna istina je da su tek na ovim Olimpijskim igrama u Parizu kvote za muškarce i žene bile jednake. Treba stvari nazvati svojim imenom i prikazati onakvima kakve one jesu.&nbsp; U knjizi se spominju i neki bizarni sportovi koji su nekad davno bili na programu olimpijskih igara. Kao povjesničarka sporta, Ana Popovčić ima i svoje viđenje inflacije novih sportova na igrama u zadnjih nekoliko ciklusa. Jesu li oni uistinu približili olimpijske igre novim generacijama?- Statistike gledanosti kažu da je to bilo opravdano, iako je to jako teško i kontroverzno pitanje. Kad razmišljam o tome, pitam se koliko ti novi sportovi uopće dobivaju svojim prisustvom na olimpijskim igrama. Što će jednom breakdanceu ili skateboardingu olimpijske igre? I u samoj skateboard zajednici su dvojake emocije o njihovu prisustvu na olimpijskim igrama. Olimpijske igre imaju svoju formu koja, zapravo, nije potpuno u skladu s tim urbanim i slobodnijim pristupom koji oni imaju u sebi. To donekle možemo vidjeti na primjeru snowboarda, koji je prvi put na Zimskim olimpijskim igrama bio 1998. Međunarodni olimpijski odbor se jako borio protiv toga, nije ih htio uključiti, ali na kraju ipak je. Bio je to hit sport, privukao je puno novih gledatelja i tada je prvi put MOO prepoznao da je to način na koji se mlada publika može uključiti u praćenje olimpijskih igara. Ali, s druge strane, po meni je snowboarding izgubio onu svoju privlačnu rubnost i sada je sportski mainstream. Ne znam ni sama koji je moj stav o tome. No ja sam jako protiv toga da se neki tradicionalni sportovi izbace iz olimpijskog programa. Prije par godina je bilo čak govora o tome da se izbaci hrvanje, što je stvarno zastrašujuće. To je jako, jako tanka linija i teško je ići nekim putem da se ostane moderan, da se ostane relevantan, da se ipak ne izgubi mlađa populacija. Ne može se tu biti prerigidan, ali ne treba tu ni previše popustiti jer ako se stvarno pretvaramo u nešto što nema veze s onim što je originalno zamišljeno, to isto nema smisla.&nbsp; Sve navedeno ima puno veze s onime čime se bavi i Odbor za promicanje olimpizma u Hrvatskoj olimpijskoj akademiji na čijem je čelu Ana Popovčić.- Imamo jako puno projekata, usko surađujemo s Međunarodnom olimpijskom akademijom, čije sjedište se nalazi u Grčkoj. Oni imaju jako puno programa, a ja sam zadužena za organizaciju Međunarodnog olimpijskog dana u Hrvatskoj. Surađujemo s raznim drugim ustanovama i udrugama, imamo natječaj s Hrvatski školskim sportskim savezom, a ono što je primarno jest promocija olimpizma i olimpijskih vrijednosti. Imamo program za vrtiće, za osnovne i srednje škole. U početku sam sama držala seminare po školama, no ubrzo sam shvatila da mi treba ekipa edukatora. Napravila sam tada prvi seminar za edukatore i do sada ih je bilo četiri, jedan u Rijeci, a ostali u Zagrebu. Ideja je da se školuju edukatori koji provode radionice. HOA želi imati svoje edukatore koje može slati kad nas netko zove da dođemo na različite festivale i u škole, a druga ideja je bila da se školuju i sami učitelji i nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture, da dobiju certifikat i da oni sami mogu provoditi te radionice Olimpizam je neosporno vrlo važna i zanimljiva tema, pa bi možda trebao biti i dio redovite&nbsp;nastave fizičke i zdravstvene kulture u školama. Možda bi trebalo čak i ocjenjivati znanje iz tog područja.- Moja je kći učenica šestog razreda pa gledam kako je koncipiran školski program i mislim da je, primjerice, povijest jako loše koncipirana i imam dojam da ljudi koji su pisali te udžbenike nikad nisu predavali u školama djeci tog uzrasta. U konačnici, sve ovisi o nastavniku, a moja kći srećom ima odličnog profesora. Ja se, inače, grozim toga da se učenici dodatno opterećuju i da sada još moraju „biflati“ o nekakvim sportovima, ljudima, godinama, događajima... No mislim da bi to svakako trebalo biti plasirano u školama jer olimpizam je interdisciplinaran predmet koji može biti i na satu tjelesne i zdravstvene kulture, i na satu povijesti, i na satu hrvatskog, i na satu zemljopisa. Dakle, on ima jako puno pipaka koji se mogu bilo gdje zakvačiti i zapravo je sve to jako zanimljivo. Ja bih voljela da se olimpizam plasira djeci na interesantan način, da rade neke projekte, da sami istražuju olimpijce i nešto što ih zanima iz olimpijske povijesti jer tu ima jako zanimljivih i inspirativnih priča poput primjera fair playa. Ili možda primjeri varanja u sportu, to je također zanimljivo. Sigurna sam da se to djeci može približiti na zanimljiv način, no ne bih voljela da se to ocjenjuje jer ne bih htjela da to djeci postane odbojno. Iako, to je i jedan dio opće kulture i bilo bi lijepo i korisno da neke osnove olimpizma znaju svi učenici u školama, smatra Ana Popovčić.

To je interdisciplinaran predmet koji može biti i na satu tjelesne i zdravstvene kulture, i na satu povijesti, i na satu hrvatskog jezika, i na satu zemljopisa, kaže autorica knjige Olimpijska početnica

Ana Popovčić: Bilo bi lijepo i korisno da osnove olimpizma znaju svi učenici u školama

Hrvatski odbojkaški savez ove je sezone pokrenuo vrlo zanimljiv projekt u koji je od samog početka uključen i Hrvatski olimpijski odbor. Oformljen je Cro Team, ekipa koja okuplja najtalentiranije mlade hrvatske odbojkašice. Treniraju u Zagrebu, žive zajedno, idu u istu školu, o njima brinu razni stručnjaci, a prva trenerica je Svetlana Ilić. Bivša odbojkašica Rijeke imala je bogatu igračku karijeru koju je okončala u 38. godini, a prošla je lige u Italiji, Srbiji, Rusiji i Belgiji. - Odmah nakon završetka igračke karijere u Belgiji uskočila sam u trenerske vode. Četiri godine bila sam pomoćnica izborniku belgijske reprezentacije koji mi je i predložio da ostanem u odbojci. Potom sam 2009. godine postala trenerica Vollero Züricha, bila i izbornica švicarske reprezentacije. Trenirala sam i moskovski Dinamo, radila u Srbiji i Indoneziji, a osim reprezentacija Belgije i Švicarske vodila sam i Austriju. Prošle sam sezone bila trener u švicarskoj Volleyball Academy - priča nam u uvodu Svetlana Ilić Ceca. Jasno je da s tako bogatim iskustvom u radu i s mladima bila idealan izbor za ambiciozan i dugoročni projekt Cro Teama. Djevojke se natječu u Prvoj ligi, a Ilić sa svojim asistentima ima zadatak odgajati i stvarati igračice koje su budućnost hrvatske odbojke. Cro Team nije iznimka u svijetu odbojke, takve primjere možemo naći i u drugim zemljama. Zanimalo nas je kako je došlo do suradnje s HOS-om i povratka u Hrvatsku. - Sve se dogodilo igrom slučaja. Za ideju o Cro Teamu sam čula puno prije nego što je došlo do razgovora s čelnicima saveza. Još prije nego što je Frane Žanić postao predsjednik HOS-a, mi smo se viđali po Europi, na raznim turnirima i utakmicama. U to vrijeme radila sam u Austriji, a tad smo u pauzama, po kavama, razmjenjivali ideje, kao što to sportski djelatnici i rade. Sjećam se da smo razgovarali koliko Hrvatska ima mladih, talentiranih igrača i kako bi bilo sjajno stvoriti neki sustav za njih, kao što to rade Italija, Francuska, Turska, Njemačka. Nakon nekoliko godina pojavila se mogućnost da se takva ideja zaista zaživi u Hrvatskoj, pojasnila nam je Ilić koja je nakon tri desetljeća provedenih u inozemstvu, poželjela vratiti u Hrvatsku. - Kad smo bili puno mlađi, šalili smo se da si u ozbiljnim godinama kad te počne vući povratak u domovinu. Dobrim dijelom to presudilo. Nakon 15 godina rada u Švicarskoj, opet me čeka novi sportski izazov. Priča o Cro Teamu je za mene bila vrlo zanimljiva, s više aspekata, a ponajprije sportskog. S obzirom na to da je Ilić radila s mladima u Belgiji, Austriji i Švicarskoj, zanimala nas je usporedba hrvatskih i europskih mladih igračica. - Ne znam kako će ovo netko razumjeti, ali sigurno su naše igračice puno talentiranije, naročito u fizičkoj domeni. Još uvijek je puno talenta na našoj strani. Sigurna sam da jedini put razvoja vodi kroz veliki sustav, kroz rad i puno odricanja. Ne mislim da je netko u prednosti po talentu u odnosu na nas, ali dug je put od potencijala do gotovog proizvoda. Ipak, svjetske velesile kao što su Italija, Brazil, SAD, Kina i Japan imaju nešto s čime se Hrvatska ne može nositi. - Njihova baza igračica je svakako veća. Ne zaostajemo po fizičkom potencijalu, ali upitna je širina naše baze. No, mi imamo nešto drukčije, imamo vic i 'živac' za sport. No, ističem, niti samo potencijal niti samo rad ne stvaraju igrača, stvara ga prije svega sustav. Svi se nekako lovimo za uvjete za rad, ne možemo pobjeći od toga da bez kvalitetnih uvjeta nije jednostavno u Hrvatskoj stvoriti igračicu koja će, poput nekih iz stare garde, doseći razinu Svjetskog prvenstva, europskog finala, olimpijskih igara. Da skratim – treba nas više, treba nam više organiziranog rada i onda svakako imamo svoju priliku. Bit će prilike za organizirani rad jer je dogovor s HOS-om dugoročan. - Načelno smo se dogovorili na četiri godine, a želja je da plan živi i dulje, poslije mene. Ne znam kako će biti dalje, naučila sam ići korak po korak. Želja nam je u ove četiri godine stvoriti bazu Cro Teama i svake dvije godine ubacivati nove igračice. Imamo generacijskih rupa, želja nam je stvoriti sustav iz kojeg ćemo crpiti ono što je hrvatska odbojka nekad imala. Cro Team igra van konkurencije u nominalno drugoj hrvatskoj ligi i zasad je bez pobjede. No, to je realnost s kojom se djevojke s 14, 15 godina moraju susresti po prvi put u životu. - Stvaranje igrača je proces koji se sastoji iz puno manjih sustava, ideja da igraju bilo kakvu ligu je svakako dio procesa njihovog odrastanja. Drugi rang natjecanja je za njih prilično krupan zalogaj i rezultat nas zasad u tolikoj mjeri ne zanima. U prvoj godini moraju naučiti kakav je život sportaša koji ide putom da postane vrhunski. Nije jednostavno odvojiti dijete od doma u 14. godini, bez pažnje i brige na koju su navikli kod kuće. Trebaju naučiti živjeti kao sportaši, svladati sve nepoznanice, strahove, na koji način uskladiti obveze da bi tijelo i glava to izdržali. Idu u školu, imaju dva treninga dnevno. Ekipa igra izvan konkurencije, a suparnice su ponekad i dvostruko starije od igračica Cro Teama.- To što igraju Prvu ligu znači da imaju veliki cilj ispred sebe. Nemaju rezultatsko opterećenje, u ovom trenutku ne znači pobijede li ili izgube, rezultat utakmice nije primaran. Ali, ambicije im sljedeće godine moraju rasti. Ideja je da ova ekipa za dvije godine igra Super ligu, pratit ćemo kroz četiri godine njihov razvoj. Trebaju im dobri treninzi, ali i utakmice jer to je mjesto gdje se može provjeriti trening. Nema nikakvih pritužbi na uvjete za treninge Cro Teama. &nbsp;- Jako sam zadovoljna uvjetima. Treniramo na Velesajmu, dvoranu imamo na raspolaganju koliko treba. O igračicama brine peteročlani stručni stožer, tu je fizioterapeut na raspolaganju 24 sata, team managerica koja živi s igračicama i brine o svim detaljima. Škola je izašla u susret pa imamo vremena za dva treninga dnevno, sve je usklađeno. O tjelesnoj pripremi brine Pero Kuterovac, suvišno je govoriti kakav je to stručnjak. Hrvatski sport jako dobro prepoznaje njegovo ime i kvalitetu. Ni jedan mladi sportaš nije mogao dobiti bolju priliku za fizički razvoj. I trenerica Ilić je vođena sportskom ambicijom vrlo rano napustila roditeljski dom u Modriči i preselila u Rijeku.- Došla sam s nepunih 15 godina u Rijeku. Odavno sam prestala uspoređivati, jer svako vrijeme ima svoju priču. U ekipi smo imali glavnog i pomoćnog trenera i to je bilo to. Tada nije postojala specijalizacija ni u trenerskom poslu, ni u igračkom. Nisu bile striktno definirane pozicije, morali smo svi sve znati. Kao glavni trener Cro Teama imam nekoliko suradnika i ne moram raditi sama. Naši treneri su prije bili 'sve u 1'. Teško je napraviti paralelu jer je i život drugačiji, sad je sve puno više strukturirano, od dječjeg i privatnog pa do sportskog života. Danas postoji puno više mogućnosti i djecu je teško zadržati na priči koju su izabrali. Čini mi se da su puno posvećeniji, usmjereniji u ovom trenutku. Ja u 15. godini nisam mislila da ću postati vrhunski igrač, trenirala sam odbojku jer sam je voljela. A danas djeca od ranog doba imaju kalkulaciju da žele biti vrhunski sportaši. Put od mladog talenta do vrhunske igračice nije za svakog isti. &nbsp;- To je vrlo individualno. Trebaju proći fizički, tehnički, taktički razvoj, uzmimo i taj 'mental coaching' koji se danas ne može zaobići. Osam godina, dva olimpijska ciklusa trebaju da se stvari stave na svoje mjesto, da igračice s 22, 23 godine krenu u ozbiljna natjecanja, lige poput poljske, turske, talijanske, ruske i traju desetak reprezentativnih godina. Netko će početi s 19 godina, a nekoga ćemo čekati i s 23 godine. Dosta igračica iz Hrvatske je godinama svoj odbojkaški put nastavljalo na američkim sveučilištima. - Ako bismo pričali o nekom razdoblju od prije deset i više godina, ne bih se složila da je to bio pravi put, iako su američki koledži bili organiziraniji od puno profesionalnih liga. Ipak, sustav natjecanja nije bio dovoljan da se razvije mladi igrač. Danas se te granice pomiču jer su dobili profesionalnu ligu, imaju dva natjecanja. Američka odbojkaška škola je jedna od najboljih u svijetu. Ne sjećam se da je netko osim Mije Jerkov studirao u SAD-u i bio u reprezentaciji na vrhunskoj razini, ali ne zaboravimo da je ona paralelno igrala i rusku ligu. Profesionalizam sustava se ne ogleda samo u dva treninga dnevno. Ako pričamo o vrhunskim uspjesima, igračice moraju odigrati ozbiljan broj utakmica, od 70 do 100, kad za to dođe vrijeme, kaže Svetlana Ilić.&nbsp;

Dvoranu imamo na raspolaganju koliko treba, o igračicama brine peteročlani stručni stožer, fizioterapeut je na raspolaganju 24 sata dnevno, a o tjelesnoj pripremi brine Pero Kuterovac, kaže glavna trenerica nedavno formiranog Cro Teama

Svetlana Ilić: Naše su igračice puno talentiranije od drugih, mi imamo vic i 'živac' za sport 

Osim predsjednika Komisije prim. dr. Mirana Martinca, u radu sjednice sudjelovalo je 16 članova: prof. dr. sc. Krunoslav Capak, prof. dr. sc. Zoran Vatavuk, prim. dr. Davorka Herman Mahečić, doc. dr. sc. Tomislav Madžar, prof. dr. sc. Igor Borić, doc. dr. sc. Dinko Pivalica, dr. Damir Jemendžić, prim. dr. Vlasta Brozičević, prof. dr. sc. Miroslav Smerdelj, prim. dr. Mladen Jukić, prof. dr. sc. Nikolina Lešić, prof. dr. sc. Zoran Peršec, prim. dr. Mladen Japjec, dr. Ivan Štironja, prim. dr. Miroslav Krpan, prof. dr. sc. Dragan Primorac, te tajnica Komisije Mimi Vurdelja, mag, pharm. Sjednici je nazočio i voditelj Službe za antidoping HZJZ-a Romano Latinović, dr. med.&nbsp;Na početku sjednice predsjedavajući Martinac zahvalio je svim nazočnim članovima Komisije na odazivu te naglasio kako vjeruje da će - s obzirom na sastav Komisije u ovom mandatu - zdravstvena skrb sportaša biti podignuta na još višu razinu, „što svakako naši sjajni sportaši i zaslužuju“. Nakon što je po poglavljima ukratko pojasnio Poslovnik o radu Komisije, temeljni dokument o njezinu radu je i prihvaćen.Potom je tajnica Komisije Mimi Vurdelja izvijestila nazočne članove o provođenju zdravstvene skrbi sportaša koju čine:•	PREVENTIVNI SISTEMATSKI PREGLEDI SPORTAŠA u ugovornoj ustanovi - opsežniji su od obveznih preventivnih pregleda za tzv. natjecateljsku knjižicu koji su sportaši, uvršteni u programe HOO-a, dužni obaviti jednom godišnje. Istaknula je i obvezu obavljanja sistematskog pregleda za sve trenere koji kao članovi izaslanstva HOO-a sudjeluju na višesportskim priredbama (Olimpijske igre i dr.);•	DIJAGNOSTIKA, LIJEČENJE I REHABILITACIJA sportaša, ali i trenera - slijedom partnerskih odnosa HOO-a s nizom uglednih bolnica, klinika i poliklinika, omogućeno je brzo i kvalitetno zbrinjavanje ozljeda, trauma i bolesti te povratak treninzima i natjecanjima u što kraćem roku;•	KONTROLIRANA PREHRANA I DODACI PREHRANI - stalna, gotovo 24-satna dostupnost nutricionista omogućuje sportašima brzu dostupnost potrebne informacije o prehrani i dodacima prehrani te siguran sportski nastup;•	BORBA PROTIV DOPINGA - uspostavom rada farmaceuta/nutricionista u HOO-u, osigurana je kontinuirana edukacija sportaša i trenera koji participiraju u programima HOO-a o štetnosti dopinga i konzumiranje isključivo provjerenih, certificiranih i u primjeni sigurnih dodataka prehrani;•	EDUKACIJA ili stručni rad je konstanta u radu članova Zdravstvene komisije,&nbsp;a sve s&nbsp;ciljem očuvanja i unaprjeđenja zdravlja sportaša;Važno je za istaknuti da je u razdoblju od 2020. do 2024. godine Zdravstvena komisija HOO-a organizirala i održala niz stručnih skupova namijenjenih trenerima, sportašima i sportskim djelatnicima:&nbsp;1.	simpozij „OZLJEDE SPORTAŠA„ koji je 2022. godine okupio oko 300 sudionika&nbsp;i oko 1000 putem „live streaminga„ (tiskani zbornik tog simpozija, s oko 500 stranica i sa 700 slajdova u boji, danas služi kao udžbenik);2.	simpozij „ZDRAVSTVENA SKRB SPORTAŠA“, održan 2023. godine, na koji se odazvalo oko 200 sudionika.3.	simpozij „IZNENADNA SRČANA SMRT NA SPORTSKOM TERENU„&nbsp;okupio je 2024. godine elitni dio predstavnika hrvatske kardiologije i ponudio sjajne prezentacije nikad aktualnije teme.Vrijedno je spomenuti i to da je član Zdravstvene komisije prof. dr. sc. Dragan Primorac okupio od 17. do 20. lipnja 2024. u Splitu niz značajnih imena svjetske medicine na 13. Konferenciji ISABS-a, u okviru koje je u suradnji s HOO-om održana i sjednica Antidopinške komisije Međunarodnog olimpijskog odbora. Zaslugom prim. dr. Davorke Herman Mahečić, koja je inicirala potkraj 2024. godine potpisivanje Ugovora između HOO-a i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, postavljeni su temelji za realizaciju vrijednih stručnih i znanstvenih istraživanja iz područja medicine, primijenjene u svrhu unaprjeđenja zdravlja sportaša.U kratkim crtama dr. Martinac prezentirao je prijedlog Plana rada koji bi uključivao: PREVENCIJU ili zaštitu zdravlja sportaša, s posebnim naglaskom na zdravlje sportašica i djece u rastu i razvoju; SISTEMATIZACIJU zdravstvenih podataka o sportašu ili zdravstveni karton; STANDARDIZACIJU liječenja sportaša, kako bi se svaka zdravstvena tegoba rješavala na isti način; EDUKACIJU - kontinuirano educiranje sportaša, trenera i sportskih djelatnika o najnovijim spoznajama zaštite sportaševa zdravlja; STALNU BORBU PROTIV DOPINGA koja je svakodnevica u radu nutricionistice HOO-a, kao i svih članova Komisije. INFORMATIZACIJA predstavlja korak dalje u objedinjavanju praćenja zdravlja sportaša putem digitalnih platformi.&nbsp; Članovi Komisije složili su se da je ZDRAVLJE ŽENA/SPORTAŠICA tema koju žele obraditi na simpozijskom skupu u 2025. godini te pritom donijeti smjernice&nbsp;kvalitetnog praćenja i obrade zdravlja sportašica. (hoo/mv)

clanci-slike/Zdravstvena-komisija---skupno1.jpg

Zagreb,12. veljače 2025. - U prostorijama Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) održana je konstituirajuća sjednica HOO-ove Komisije za zdravstvenu skrb sportaša u mandatnom razdoblju&nbsp;2024. - 2028.&nbsp;

Održana konstituirajuća sjednica Zdravstvene komisije HOO-a i prihvaćen Poslovnik o radu

Iskusna Talijanka, vodeća u ukupnom redoslijedu Svjetskog kupa, u svojoj je najjačoj disciplini osvojila prvo pojedinačno zlato na velikim natjecanjima. Prije tjedan dana okitila se srebrom u superveleslalomu na istom SP-u.&nbsp;Srebrna Alice Robinson ispisala je povijest, osvojivši prvu medalju za Novi Zeland na svjetskim prvenstvima u alpskom skijanju, dok je do bronce stigla 30-godišnja Amerikanka Paula Moltzan.Zrinka Ljutić nije uspjela popraviti plasman u 2. vožnji, ali je zadržala 8. mjesto iz prve vožnje. U veleslalomu je nastupila i mlađa sestra Dora Ljutić, izborivši u debiju 44. mjesto.Bio je ovo dan u kojem je četvero članova obitelji Ljutić nastupilo u skijaškim utrkama u međunarodnoj konkurenciji. Uspješan nastup ostvario je i brat Tvrtko u kvalifikacijama muškog veleslaloma, dok je mlađi brat, Hrvoje, na zimskom EYOF-u u Gruziji bio 9. u slalomu. Za dva dana pred Zrinkom Ljutić je slalom, disciplina u kojoj je ove sezone ostvarila tri pobjede u Svjetskom kupu. (h/hoo/vk)

Saalbach, 13. veljače 2025. - U veleslalomskoj utrci Svjetskog prvenstva u Saalbachu najbolja hrvatska skijašica Zrinka Ljutić zauzela je osmo mjesto s 3.54 sekunde slabijim vremenom od svjetske prvakinje, Talijanke Federicae Brignone.&nbsp;&nbsp;

Zrinka Ljutić 8. u veleslalomu na SP-u u Saalbachu, u danu u kojem je svih četvero Ljutića bilo "u akciji"

Iako su postolja izostala, petoplasirani Ziggy Vrdoljak i devetoplasirani Hrvoje Ljutić zaslužuju sve čestitke za nastupe u slalomu jer im je u konkurenciji bilo više od 90 mladih skijaša.U prvoj vožnji Vrdoljak je bio deveti, a Ljutić 13, da bi nakon drugog "laufa" obojica za četiri mjesta popravili plasmane. Na stazi koju je za drugu vožnju postavio njegov trener&nbsp;i otac Christian Vrdoljak,&nbsp;Ziggy je imao najbrže vrijeme.Ipak, zlato je otišlo u u Norvešku (Storm Andre Hagen), srebro u Španjolsku (Luken Garitano Iturbe), a bronca u Ujedinjeno kraljevstvo (Freddy Carrick Smith). Hrvatski predstavnici nastupili su i u skijaškom trčanju - Nives Barićevac&nbsp;je u utrci na 7,5 km slobodnim načinom bila 51., a Matija Štimac i Boris Štefančić&nbsp;su u utrci na 10 km slobodno zauzeli 45., odnosno 57. mjesto. Klara Čušak je u finalnom programu umjetničkog klizanja bila 26. (hoo/vk)

Bakuriani, 13. veljače 2025. - Nakon što je alpsko skijanje donijelo prvo odličje našim predstavnicima na zimskom Europskom olimpijskom festivalu mladih u gruzijskom Bakurianiju (veleslalomska bronca Ziggyja Vrdoljaka), velika očekivanja usmjerena su i prema slalomskim nastupima našeg dvojca.&nbsp;

Zimski EYOF 2025.: Unatoč najboljoj 2. slalomskoj vožnji, Ziggy Vrdoljak 5., a Hrvoje Ljutić vrlo dobar, 9.

Osim predsjednika Komisije Damira Knjaza, u radu sjednice sudjelovalo je devet članova: Darko Uidl, Vedran Režić, Igor Boraska, Mladen Pavićević, Mia Baćić, Josip Tomaško, Branko Markota, Ante Ćosić, Ljiljana Ujlaki Šubić, te tajnica Komisije Maja Poljak.&nbsp;Na početku sjednice prihvaćen je Poslovnik o radu Komisije za međunarodne odnose koji je prethodno poslan članovima na razmatranje. Predsjednik Knjaz informirao je članove Komisije o novoimenovanoj tajnici Maji Poljak, zahvalivši na dugogodišnjem radu i kvalitetnom doprinosu dosadašnjoj tajnici, a sada članici Komisije, Ljiljani Ujlaki Šubić.Nova tajnica izvijestila je članove da je pripremljen Google Form za prikupljanje podataka o hrvatskim predstavnicima u međunarodnim sportskim organizacijama, a&nbsp;Josip Tomaško ukazao na činjenicu kako HNS ima više od 10 predstavnika, te zamolio da se broj maksimalnih predstavnika povisi na barem 20.Tajnica Poljak te članovi Ante Ćosić i Mia Baćić ukratko su predstavili EU projekte, u koje je HOO bio&nbsp;uključen u 2024. godini, kao voditelj projekta ili u partnerskom statusu: OCEAN (smanjenje CO2 otiska), GUARD (zaštita djece u sportu), OCLP (potpora bivšim olimpijcima u prelasku u liderske pozicije), SURE (uključuje ugrožene socioekonomske skupine; suradnja sa SOS Dječjim selom Lekenik), Women4Sport (osnaživanje ženskog liderstva u zemljama zapadnog Balkana).&nbsp;Također, spomenuti su i novi projekti, započeti u 2025. godini: SAFE HARBOR (zaštita prava i dobrobiti sportaša), GENDERWISE (promicanje spolne jednakosti i dualne karijere), PORTAL (profesionalna i psihološka podrška sportašima u fazi tranzicije).Igor Boraska je istaknuo je važnost radionica za vodstvo nacionalnih sportskih saveza kako bi se involvirali u EU projekte.&nbsp;Članovima Komisije prezentirani su i materijali o zimskom Europskom olimpijskom festivalu mladih (EYOF). Predstavljena je sportska delegacija i misija HOO-a koja je otputovala na spomenuto natjecanje u Gruziji.&nbsp;Direktorica HOO-ova Ureda za pravne i statusne poslove Biserka Vrbek pozvala je članove Komisije na sastanak pravnih savjetnika Europskih olimpijskih odbora, koji će se 29. i 30. travnja održati u Splitu u organizaciji HOO-a.&nbsp;(hoo)

clanci-slike/komisija-za-međ.-odnose-1..JPG

Zagreb, 10. veljače 2025. - U prostorijama Hrvatskog olimpijskog odbora održana je prva sjednica HOO-ove Komisije za međunarodne odnose u mandatnom sazivu 2024. - 2028.

U prostorijama HOO-a održana konstituirajuća sjednica HOO-ove Komisije za međunarodne odnose

Potvrda događaja stigla je dva dana nakon što je predsjednik MOO-a Thomas Bach posjetio saudijskog prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana i ministra sporta Abdulaziza bin Turkija Al Faisala u Rijadu, odnosno tamošnji Olimpijski i Paraolimpijski odbor (SOPC).Predsjednik Bach je na tu temu rekao: - Sada postoji vrlo jasan plan za povijesne, prve Olimpijske esport igre. S kvalifikacijama koje počinju ove godine, Igre postaju stvarnost. To je još jedan dokaz snage partnerstva između MOO-a i SOPC-a u mnogim područjima. Princ Abdulaziz bin Turki Al Faisal je izjavio: - Danas je put do prvih Olimpijskih esport igara jasan, s trenutnim vremenskim okvirom koji funkcionira za sve strane i predviđa početak puta do olimpijskih esport igara 2025. godine. Zajedno s MOO-om postoji stvarni zamah, jedinstvo i jasnoća na putu naprijed, s fokusom na ostvarivanje rezultata. Saudijska Arabija već se raduje što će dočekati svijet i pomoći ostvarenju snova tolikog broja esport sportaša.Partnerstvo između MOO-a i SOPC-a dolazi u vrijeme značajnog rasta sporta u Saudijskoj Arabiji. Kraljevina je organizirala više od 100 međunarodnih sportskih događaja, uključujući esport, nogomet, moto sportove, tenis, konjički sport i golf, privukavši više od tri milijuna poklonika sporta.Od 2015. godine ukupna razina sudjelovanja u sportu više se nego utrostručila, na gotovo 50 posto stanovništva države. Broj sportskih saveza također se za to vrijeme utrostručio, s 32 na 97.Osnovan je zajednički odbor MOO-a i SOPC-a koji će upravljati Igrama. Njime predsjeda član MOO-a Ser Miang Ng, a supredsjeda mu princ Abdulaziz bin Turki Al Faisal. Odbor se sastoji od šest ljudi, po tri iz redova obaju partnera, a trenutno radi na definiranju "igrica" koje će biti dio prvog izdanja Olimpijskih esport igara. Prošle godine spomenuti odbor potpisao je ugovor na 12 godina. Olimpijske igre u eSportu prvotno su se trebale održati ove godine, ali su odgođene za dvije godine. Nakon što je nekoliko godina želio integrirati e-sportove u olimpijski svijet bez narušavanja tradicionalnih igara, MOO je neposredno prije Olimpijskih igara u Parizu 2024. odlučio pokrenuti potpuno odvojeni događaj. MOO dosljedno ističe kako one moraju biti u skladu s olimpijskim vrijednostima, pa su tzv. igre pucanja u e-sportovima na Olimpijskim igrama pod ozbiljnim upitnikom. Prilagodba esporta olimpijskim načelima - izgradnja nacionalnih timova, pregovaranje s izdavačima igara, uspostavljanje antidopinškog programa i praćenje integriteta natjecanja, poštivanje “nenasilja” na koje je podsjetio Thomas Bach - također se pokazuje kao složen zadatak. Bach je spomenuo, a MOO potvrdio da će kvalifikacijski proces za ovaj događaj započeti ove godine, s prvim olimpijskim natjecanjima. (moo/h/hoo/vk)

clanci-slike/E-sports-EPA-FaH-ilustracija.jpg

Lausanne 11. veljače 2025. (Hina) - Inauguracijske, prve Olimpijske igre u eSportu održat će se u Rijadu, u Saudijskoj Arabiji, 2027. godine, objavio je to Međunarodni olimpijski odbor (MOO).

MOO potvrdio da će se premijerne Olimpijske igre u eSportu održati u Rijadu 2027. godine

Peto mjesto iz prve vožnje Vrdoljak je popravio četvrtom najboljom vožnjom drugog „laufa“ te je u konkurenciji 88 prijavljenih skijaša osvojio broncu. Zlato je otišlo u Ujedinjeno kraljevstvo (Freddy Carrick Smith), a srebro u Norvešku (Storm Andre Hagen). Drugi hrvatski predstavnik, Hrvoje Ljutić, bio je&nbsp;27. u prvoj vožnji te 17. u drugoj, za ukupno - sasvim solidno - 20. mjesto.&nbsp;- Jako sam sretan zbog trećeg mjesta i brončane medalje. Uvjeti su ovdje odlični, sunčano je, podloga na stazi također je bila odlična. Prva vožnja je bila nešto lošija od druge, ali uspio sam na kraju osvojiti medalju i jedva čekam slalom koji je u četvrtak - izjavio je Ziggy Vrdoljak.&nbsp;Vrdoljakova bronca šesta je medalja hrvatskih predstavnika na zimskim EYOF-ima, a ujedno i četvrta iz alpskog skijanja, nakon zlatnih odličja Ane Jelušić i Leone Popović, srebra Leona Nikića i bronce Sofije Novoselić. Zlatnim odličjem okitio se i Dante Brčić u snowboardu 2022. godine.Prvog natjecateljskog dana zimskog EYOF-a, u Batumiju su nastupile i hrvatske uzdanice u brzom klizanju na kratkim stazama - Karlo Šulić za početak je imao puno toga u znaku broja 4 - bio je četvrti u četvrtoj četvrtfinalnoj skupini utrke na 1500 metara, što mu je donijelo prolazak u polufinale, a tamo su prošla najbrža četiri i najbolji petoplasirani iz pet skupina. Šulić je u polufinalu bio sedmi (ukupno 19.), a u borbu za odličja prošla su po dvojica najbržih iz triju skupina te jedan najbrži trećeplasirani. U ženskoj inačice iste discipline Ljiljana Radelja je kao drugoplasirana u skupini izborila polufinale, u kojem je bila peta (nedovoljno za A finale), ukupno 15.U biatlonskoj utrci na 10 km pojedinačno Ema Sobol je bila 19., a Chiara Gašparac 56., u konkurenciji 68 biatlonki. (hoo/vk)&nbsp; Hrvatski olimpijski odbor (HOO) čestita alpskom skijašu Ziggyju Vrdoljaku na osvojenoj veleslalomskoj bronci, prvom odličju za Hrvatsku na zimskom EYOF-u u Gruziji!

clanci-slike/Ziggy-Vrdoljak-grafika-bronca.jpg

Bakuriani, 10. veljače 2025. - Noć nakon što je kao hrvatski stjegonoša u paru s Emom Sobol predvodio hrvatsko izaslanstvo na svečanosti otvaranja XVII. zimskog Europskog olimpijskog festivala mladih (EYOF) u gruzijskom Bakurianiju, alpski skijaš Ziggy Vrdoljak donio je Hrvatskoj i prvo odličje - veleslalomsku broncu.

Zimski EYOF 2025.: Alpski skijaš Ziggy Vrdoljak osvojio brončanu medalju u veleslalomu 

Raspoloženi Ivan Perišić poveo PSV prema eliminaciji Juventusa

#Top16

TVRTKO LJUTIĆ I LUCIJA VUKUŠIĆ PRVACI HRVATSKE U VELESLALOMU

Prvenstva Hrvatske u ožujku

Machineseeker EHF Liga prvaka: Drama u »Areni« bez pobjednika

Leonardo Ljubičić lako do četvrtfinala u Luksemburgu, Dorian Stibilik u 2. kolu Rotterdama

Veceras sudjelujemo na tribini »Zaštita dobrobiti djece u sportu« u...

Nakon dva dana odličnih dvoboja na Višnjiku, završene košarkaške...

Hrvatska muška U17 reprezentacija i CRO team ovaj vikend sudjeluju na turniru u Pordenoneu

Predsjednik Šafranić nazočio proglašenju najboljih parasportaša u prošloj godini

Automaritea Cup postaje popularno regionalno natjecanje

SVJETSKO PRVENSTVO LENZERHEIDE

Humanitarna akcija

Druga muška liga Sjever: Rezultati 14. kola

Hrvatski ženski indoor kriket kup 2025.

SASTANAK PREDSJEDNIKA HBS-a BONE BOŠNJAKA S IZBORNICIMA NACIONALNIH SELEKCIJA

»Službeno« odrađeno 3. i 4. kolo Trout Area lige

Na prvom ovogodišnjem turniru Lige za mlade u Fujairahu natječe 49 hrvatskih karatista

Od petka do nedjelje HAHK Mladost Zagreb u Švicarskoj brani 3. mjesto...

Najbolji sportaši Čakovca za 2024. godinu!

Dan porečkog sporta: okrunjeni najuspješniji porečki sportaši i sportašice

Ines Fibinger - specijalno priznanje grada Rijeke za vrhunske rezultate...

Dalmatian Dancesport Challenge 2025

Mužinić Vincetić i Deni Černi najbolji parasportaši u 2024.

Sportski vikend, 22. i 23. veljače 2025. – Sportska dvorana Tomislav Pirc

»DRAVA OPEN« u Osijeku

Vita Erceg druga u Palamosu

ŠKOLSKI SPORT – Odbojkaško prvenstvo osnovnoškolki

Zimski alpinistički kamp u Dolomitima

Varaždinka Jana Koščak četvrta na mitingu u Poljskoj

HRVATI U INO-LIGAMA

Zajednica športskih udruga i saveza Zagrebačke županije objavila je Javni poziv za dodjelu potpora za financiranje dodatnih programa od značaja za Zagrebačku županiju u 2025. godini