Ratomir Tvrdić, rođen je 14. rujna 1943. godine u Splitu. Košarkašku karijeru započeo je u splitskom Košarkaškom klubu Marjan.

Košarkom se počeo baviti s gotovo navršenih 17 godina, da bi već sa 23 dospio u reprezentaciju Jugoslavije, za koju je odigrao 157 utakmica i postigao 753 koša.  

Rato Tvrdić je reprezentativnu majicu prvi put navukao 1965. godine na Balkanskom prvenstvu, idućeg ljeta nastupao je na neslužbenom Svjetskom prvenstvu, bio je 1967. na Europskom prvenstvu u Helsinkiju, a Olimpijske igre u Meksiku preskočio je, bolje rečeno otkazao, zbog poslova oko otvaranja RTV – servisa. Kao reprezentativac je „trajao“ od 1969. sve do 1975. i Europskog prvenstva na kojem je reprezentacija bivše države "pozlatila" nastup u Beogradu. Kao kapetan momčadi penjao se na počasna mjesta na europskim prvenstvima 1973. u Barceloni i dvije godine potom u Beogradu. U međuvremenu se okitio trofejem za Svjetsko prvenstvo iz San Juana, a prije toga i zlatnom medaljom s legendarnog Svjetskog prvenstva 1970. u Ljubljani. Nastupio je i na Olimpijskim igrama 1972. u Munchenu. 

Do nacionalnog tima dospio je u vrijeme "vladavine" Ive Daneua, Radivoja Koraća i njihove generacije, a oprostio se nakon 1975. godine, kada je na sceni već bila generacija Kićanovića, Jerkova, Delibašića pa i mlađih od njih. Bio je na neki način most ne između dviju nego i četiriju ili čak pet košarkaških generacija, kao stožer košarke tog vremena.

I još veći u svojoj Jugoplastici. "Žuti" su s Ratom u glavnoj ulozi ili jednoj od glavnih rola nizali i titule prvaka Jugoslavije 1971. i 1977., pobjede u Kupu bivše države 1972., 1974. i 1977. i Koraćevu kupu 1976. i 1977. godine. Igrali su još mnogo velikih finala, dugo su bili i „drugoplastika“, odmah do nacionalnih prvaka. 

Za svoj najdraži i jedini klub Rato Tvrdić je postigao 5575 koševa. Njegov oproštaj od aktivnog igranja doveo je te 1977. godine u Split najveća imena svjetske košarke. Oprostio se na dostojanstven način na svojim Gripama, na kojima je gostovala selekcija Europe. Došli su i prvi čovjek svjetske košarke u to vrijeme William Jones i Bora Stanković…

Nakon prestanka aktivnog igranja, ostao je u košarci uz svoje "Žute", gdje je obnašao razne dužnosti. Bio je višegodišnji član Stručno-tehničke komisije, kao i sportski direktor kluba. 

Bio je član Jugoslavenskog olimpijskog odbora od 1977. do 1985. godine. 

Godine 1979. dobio je Republičku nagradu fizičke kulture za životno djelo. Nagradu HOO-a „Matija Ljubek“ (za životno djelo) dobio je 2006., Trofej Splitskog saveza športova „Fabjan Kaliterna“ 2007., a 2022. dobio je Nagradu za životno djelo Splitsko-dalmatinske županije. Odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara.

Razdruživanjem hrvatskog sporta od bivše države, Rato se aktivno uključio u formiranje Hrvatskog olimpijskog odbora. Član Vijeća HOO-a bio je od rujna 1993. godine, a potom i dopredsjednik HOO-a od 1997. do 2000. godine. (hoo/jg)


Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša i glavni tajnik Siniša Krajač uputili su brzojav sućuti obitelji preminulog sportskog velikana Rate Tvrdića:


Poštovana obitelji Tvrdić,


s velikom tugom primili smo vijest o odlasku vašeg i našeg Rate koji je, uz sjajnu košarkašku karijeru, bio i vrhunski sportski dužnosnik. Iznimno smo mu zahvalni za nesebični angažman pri stvaranju Hrvatskog olimpijskog odbora, čijem je djelovanju kasnije dao neizbrisiv pečat i kao član Vijeća te dopredsjednik u jednom mandatu. U ime hrvatske olimpijske obitelji i osobno ime primite izraze najdublje sućuti!