Hrvatska je nastupila s osam sportaša i sportašica u pet sportova, a najbliži odličju bio je biatlonac Matija Legović kojeg je jedan pogodak dijelio od pobjedničkog postolja

Šesnaesto zimsko izdanje Europskog olimpijskog festivala mladih (EYOF) od 21. do 28. siječnja u talijanskoj Furlaniji i Julijskoj krajini (Friuli Venezia Giulia) predstavljao je svojevrsnu najavu za događaj koji će uslijediti za tri godine - Zimske olimpijske igre u Milanu i Cortini d’Ampezzo.

EYOF se vratio u Italiju – Aosta je bila domaćin premijernog izdanja prije 30 godina, a Lignano Sabbiadoro, također u regiji Friuli Venezia Giulia, priredio je ljetno izdanje 2005. Te davne 1993. godine, dok je ideja o kontinentalnom „festivalu sporta i mladosti“ bila još u povojima, 708 sportaša i sportašica iz 33 države ogledalo se u pet različitih sportova. Tri desetljeća kasnije, u izdanju zimskog EYOF-a 2023. nastupilo je oko 1300 mladih sportašica i sportaša u dobi od 14 do 18 godina, pristiglih iz 47 država Starog kontinenta. Mnoge od njih, a posebice osvajače medalja (uključujući i značajan udio od ukupno 1200 volontera), možemo očekivati na talijanskom sjeveru i na „velikim Igrama“ 2026. godine.

Među sportovima na programu XVI. zimskog EYOF-a upoznali smo i skijaško planinarenje koje je uvršteno na popis sportova za ZOI 2026. Zanimljivo je da se na sedmodnevnim višesportskim igrama 14 zimskih sportova raspršilo na čak 11 odredišta u tri države: osim u Italiji, natjecanja su se održavala u Austriji (Spittal) i Sloveniji (Planica). Planetarno poznata Planica ugostila je skijaške skokove i nordijsku kombinaciju, a Spittal - hokejašice na ledu. U trendu sa siječanjskim ulaskom Hrvatske u „Europu bez granica“ (tzv. schengenski prostor), i sport se - u doslovnom smislu - još jednom pokazao „rušiteljem“ granica.

Budući da EYOF ne prakticira međudržavna sudomaćinstva, ni zimski EYOF 2023. službeno nije promoviran kroz sudomaćinstvo triju država, nego samo kao domaćinstvo talijanske regije Furlanija-Julijska krajina. Sve što se događalo izvan talijanskih granica na tragu je teze o „ujedinjavajućoj snazi sporta“ čelnika svjetskog olimpizma Thomasa Bacha i hvalevrijednih dobrosusjedskih odnosa u trokutu Italija - Austrija - Slovenija.

MATIJA LEGOVIĆ KORAK DO ODLIČJA

Hrvatska je na zimskom EYOF-u nastupila s osam sportaša i sportašica u pet sportova: Dora Ljutić i Karlo Filipec (alpsko skijanje), Filip Crnić i Matija Legović (biatlon), Martin Prantl (brzo klizanje na kratke staze), Leona Garac i Borna Kuprešak (skijaško trčanje) i Meri Marinac (umjetničko klizanje). Svi su oni opravdali poziv u nacionalnu vrstu za zimski EYOF, ali…

Osim petog mjesta biatlonca Matije Legovića koji je u sprint-utrci na 7,5 kilometara ozbiljno zakoračio prema pobjedničkom postolju, da bi mu na kraju ipak „iskliznulo“ ispod stopala (zbog nedovoljne preciznosti u pucačkom dijelu natjecanja), dometi naših uzdanica bili su uglavnom na razini skupljanja iskustva.

No, to je jedan od dobitaka svakog EYOF-a jer i predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša često ističe da EYOF - u obje svoje inačice - mladim sportašima i sportašicama ponajprije treba služiti za stjecanje prvih iskustava na višesportskim natjecanjima. Pritom, medaljaški su bljeskovi dobrodošli… Matija Legović definitivno je bljesnuo i bez osvojenog odličja. Priželjkujemo da jednog dana postane i nasljednik Jakova Faka, brončanog hrvatskog olimpijca iz 2010. (kasnije i srebrnog slovenskog olimpijca iz 2018.). Naravno, Legoviću želimo samo trofejni put po uzoru na Faka, ne i sportsko-životni pravac koji je našeg Mrkopaljca odveo pod zastavu „dežele“.

Još jedno ime potvrdilo se na ovom EYOF-u kao vrijedan potencijal. Kada se na startu ženskog veleslaloma pojavi 87 skijašica, a hrvatska predstavnica zauzme 17. mjesto (ili 21. među 88 skijašica u slalomu), to se mora apostrofirati kao najava perspektivne karijere. Dora Ljutić, 17-godišnja skijašica iz druge najpoznatije hrvatske „obiteljske radionice“ zimskih sportova, dometima na EYOF-u zaintrigirala je domaće sportske krugove, a one olimpijske - s punim je pravom počela sanjati.

Skupa s Legovićem, bila je i stjegonošica na svečanosti otvaranja EYOF-a u Trstu, a time su oboje dodatno zacementirali status predvodnika „novog vala“ budućih uspješnih hrvatskih zimskih sportaš(ic)a.

Nećemo ih vidjeti na XVII. izdanju zimskog EYOF-a 2025. kojem je domaćin Gruzija, odnosno gruzijska destinacija Borjomi-Bakuriani. Tamo će nas predstavljati neki novi „zimci“, koji će zasigurno iznova skrenuti pozornost na neiscrpni izvor sportskih talenata iz države u kojoj, kako bi rekao legendarni Antun Vrdoljak, „snijeg pada samo za Božić - i to ne svake godine“.

REZULTATI HRVATSKIH PREDSTAVNIKA

ALPSKO SKIJANJE

Dora Ljutić

21. (od 88) u slalomu

17. (od 83) u veleslalomu

18. (od 60) u super G-ju

Karlo Filipec

42. (od 99) u slalomu

46. (od 99) - u veleslalomu

57. (od 67) u super G-ju

BIATLON

Filip Crnić

33. (od 69) u sprintu na 7,5 km

19. (od 68) u utrci na 12.5 km

Matija Legović

5. (od 69) u sprintu na 7,5 km

13. (od 69) u utrci na 12.5 km

BRZO KLIZANJE NA KRATKE STAZE

Martin Prantl

25. (od 32) na 500 m

29. (od 32) na 1000 m

27. (od 32) na 1500 m

SKIJAŠKO TRČANJE

Borna Kuprešak

61. (od 66) na 7.5 km slobodno

60. (od 62) na 10 km klasično

Leona Garac

55. (od 65) na 5 km

55. (od 62) na 7.5 km klasično

UMJETNIČKO KLIZANJE

Meri Marinac

23. u kratkom programu

19. u slobodnom programu

ukupno 22. (od 29)