O tome što znači siguran sport, kako prepoznati nasilje i pritiske, kako graditi zdrave odnose te kako sportaši i treneri mogu biti nositelji pozitivnih promjena u svojim sredinama razgovaralo se na “Danima sigurnog sporta”

Više od 100 sportašica i sportaša te više od 70 trenera odazvalo se na dvodnevnu edukaciju Hrvatskog olimpijskog odbora pod nazivom „Dani sigurnog sporta - mjesto gdje počinje razgovor“, održanu u prostorijama nacionalne olimpijske udruge u Zagrebu.

Prvi dan okupljanja usmjerenog na sport kao sigurno okruženje za sve sportašice i sportaše, otvorio je pozdravnim govorom predsjednik HOO-a Zlatko Mateša, ustvrdivši da je ovo vrlo značajno okupljanje jer i roditelji moraju znati u kakvom okruženju šalju djecu na treninge, a zbog loše demografske slike u Hrvatskoj, zadaća je privući što više djece u sportu iz male baze od oko 700 000 stanovnika mlađih od 19 godina.

Proslavljena olimpijka i dopredsjednica HOO-a Barbara Matić istaknula je važnost osjećaja sigurnosti u sportu, „budući da mnogi sportaši provedu u njemu velik dio života“. Poručila je mladim sportašima da ne smiju dopustiti nikakvu diskriminaciju i nasilje, a na taj se niz misli nadovezala i predsjednica HOO-ove Komisije za ravnopravnost spolova u sportu Morana Paliković Gruden, istaknuvši da je najvažnije osvijestiti i prepoznati problem te pronaći metode za djelovanje na njegovo otklanjanje.

SVE ČEŠĆE ONLINE NASILJE

Na temu „Što je siguran sport?“, govorila je kroz vrlo dojmljivu prezentaciju izv. prof. dr. sc. Zrinka Greblo Jurakić s Odsjeka za psihologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i članica međunarodnog stručnog tima Vijeća EU koje se bavi načelima sigurnog sporta. Posebno zanimljiv dio bili su pozitivni i negativni potencijali sporta, pri čemu je istaknuto da su „u okruženju u kojem se osobna dobrobit sportaša podređuje sportskom uspjehu, češće prisutni različiti oblici nasilnog ponašanja koji mogu imati snažan negativan učinak na tjelesno i psihičko zdravlje sportaša, na rezultat i motivaciju za daljnje bavljenje sportom“.

Kroz interaktivno predavanje “STOP nasilju u sportu: Prepoznavanje online i seksualnog nasilja”, pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević i klinička psihologinja te voditeljica Centra za zdravlje mladih, Ella Selak Bagarić, uspjele su se i aktivno uključiti u edukaciju nazočnih auditorija, ali i dobiti neke relevantne odgovore. Pravobraniteljica za djecu priopćila je da su u prošloj godini stigle 52 prijave u području zaštite djece u sportu, ali niti jedna od samih sportaša.

Dodala je da je pravo sportaša zaštititi tjelesni i psihički integritet, djelovati u okruženju bez nasilja, a obveza im je ne šutjeti, odnosno prijaviti sve nepravilnosti nadležnim institucijama. Selak Bagarić istaknula je da se nasilje u sportskom okruženju sve češće manifestira kroz digitalne kanale komunikacije, od kojih su najzastupljenije društvene mreže. Što se tiče seksualnog nasilja, kao vrlo složenog oblika interpersonalnog nasilja, ono u sportu može biti prikriveno autoritetom, zatvorenim strukturama i kulturom šutnje.

Trećim predavanjem “Suočavanje s pritiscima: Kako tvoje ponašanje može promijeniti tvoj put do uspjeha?”, mentalna trenerica Sandra Đurijanček također je uspjela animirati sportašice i sportaše za sudjelovanje. Mentalni trening, pozitivni i negativni stres, intenzitet i fokus, krugovi kontrole.., sve su to pojmovi s kojima su se mnogi od njih susreli, a sad su dobili i naputke kako se s njima nositi u svakodnevnom životu, ponajprije usmjerenom na ritam treninga i natjecanja.

Panel diskusiju tematskog naslova “Odnos trener - sportaš kroz vrijeme”, obilježili su iskusnim i vrlo iskrenim iskazima aktualni i bivši vrhunski sportaši i sportašice: Damir Martin i Mirna Rajle Brođanac (veslanje), Matea Parlov Koštro i Andrea Ivančević Petrač (atletika), Mia Šimunić (vaterpolo, danas izbornica ženske reprezentacije) te trenerski dvojac Mladen Katalinić (atletika) i Dinko Kremić (hrvanje). Uz moderiranje glavne urednice časopisa Olimp Ninne Lare Vidaković gotovo su svi konstatirali da je nekada bilo „normalno“ bespogovorno slušati trenere i druge autoritete, pa i pretrpjeti njihova moguća maltretiranja, ali, uz aktualna sredstva komunikacije te osviještenost svih aktera o potencijalnoj problematici i pravnoj zaštiti koja im je na raspolaganju – danas takve pojave ne bi smjelo biti, odnosno ne bi ih se smjelo tolerirati. Također, svi su se složili u tome da pri analizi sigurnosti u sportu definitivno treba odvojiti vrhunski sport od sporta za djecu i mladež. Iznimno zanimljiv panel obilježio je snažan moto Mladena Katalinića koji primjenjuje na svojim štićenicima sportašima: “Tvoj je uspjeh tvoja zasluga, a neuspjeh moja odgovornost”.

U osvrtu na edukaciju, anketirani sportaši najčešće su za nju koristili izričaje: korisna, potrebna, poučna, zanimljiva, ohrabrujuća…

ČOVJEK - SPORTAŠ - IGRAČ - POBJEDNIK

Drugi dan edukacije bio je u znaku modificirane edukacije istih predavača, usmjerenih na trenere i trenerice, kojih se odazvalo čak 70. Prisutnima su se uvodnim riječima obratili direktor HOO-ova Ureda za programe nacionalnih sportskih saveza Neven Šavora te inicijatorica projekta Morana Paliković Gruden te pozvali trenere da se i vlastitim idejama i prijedlozima uključuju u projekt. Potom su uslijedila četiri predavanja eminentnih stručnjak(inj)a, blisko povezanih s tematskim područjem. Temom “Siguran sport - temelj osobnog i profesionalnog razvoja sportaša”, drugi dan je otvorila izv. prof. dr. sc. Zrinka Greblo Jurakić koja je i trenerima, kao i dan prije sportašima, najviše ukazala na pozitivne i negativne učinke sporta, pri čemu imperativ rezultata nikako ne može biti nauštrb dobrobiti sportaša. Govoreći o vrstama nasilja i posljedicama koje mogu izazvati, odaslala je poruka da samo sigurno sportsko okruženje može donijeti vrhunsku sportsku izvedbu. Na kraju je pozvala i trenere da se upoznaju s pravima i mehanizmima zaštite od nasilja bilo koje vrste. Helenca Pirnat Dragičević i Ella Selak Bagarić tog su dana prezentirale temu “Prepoznavanje nasilja među sportašima – cyberbullying i seksualno nasilje”. Budući da su treneri definirani kao ključni nositelji kulture, sigurnosti i dostojanstva u sportu, predavanjem ih se pokušalo motivirati, potaknuti i osnažiti za aktivno uključivanje u izgradnju sportskog okruženja koja su za djecu i mladež razvojno poticajna, emocionalno sigurna i zakonski usklađena. Tijekom izlaganja provedena je i anonimna anketa o najvećim rizicima za sigurnost djece u sportu, a odgovori su bili itekako konkretni:

nekompetentni treneri, vršnjačko nasilje, preambiciozni roditelji, pritisak trenera i roditelja na rezultat, umor trenera koji su zajedno i vozači na dugim putovanjima…

Ravnatelj Centra za istraživanje i razvoj vrhunske sportske pripreme dr. sc. Igor Jukić govorio je o dvojakoj ulozi trenera: „Sportski trener – pružatelj i tražitelj zaštite“. U odnosu prema sportašima, trenerima je postavljen „evolucijski“ proces: čovjek - sportaš - igrač - pobjednik. Naglasio je da u današnjici sve veći broj natjecanja utječe na manju količinu treninga i tako stvara ugrozu za zdravlje sportaša, ustvrdivši i da demokratičniji stil trenera (makar bio nepopularan u praksi), može rezultirati manjim brojem ozljeda sportaša. Kao temelj svega postavio je - komunikaciju i težnju za postizanjem harmonije. Zaključio

je da i treneri imaju pravo na sigurno okruženje, lišeno društvenog pritiska, kao i pritisaka koji dolaze od navijača, roditelja, novinara i medijskih kuća…

Dvodnevno predavanje zaključila je, kao i prethodnog dana, Sandra Đurijanček s temom “Prepoznavanje i suočavanje sa stresom i pritiscima za postizanje rezultata. Nakon što je trenere upoznala s mentalnim treningom, vrstama i edukacijama zbog stresa te krugovima kontrole, fokusom i intenzitetom, odaslala im je i brojne korisne savjete. Objasnila im je kako u fokusu moraju imati nadohvat ciljeve koji se postupno mogu povećati; moraju biti podrška sportašima, uz pohvale i za mali napredak. Zatim je potrebno ohrabrivanje i poticanje za daljnje ciljeve bez stvaranja pritiska što je sastavni dio procesa. Također, izvedba ne može uvijek biti stopostotna, pa je savjet da se u komunikaciji ne koriste kritički tonovi, nego rekapitulacija u stilu “što je moglo biti bolje?”.

Svi sudionici oba dana dobili su brošuru koja je, osim rasporeda predavanja i njihovih značajki te ključnih poruka, sadržavala i glavnu poruku projekta, kratku priču o razvoju loga, izjave stručnjaka i riječ Pravobraniteljice za djecu, izjave sportaša ambasadora projekta te zanimljive statističke podatke.

Zagrebačka edukacija „Dani sigurnog sporta - mjesto gdje počinje razgovor“ samo je početak HOO-ova dugoročnog projekta za stvaranje sigurnog sportskog okruženja i novih normi u hrvatskom sportu.