Sve su bliže Zimske olimpijske igre u Italiji (6. - 22. 2. 2026.), a hrvatski se navijači opravdano nadaju da će nakon „sušnih“ Pjongčanga 2018. i Pekinga 2022., naši sportaši dohvatiti bar jedno odličje. Zrinka Ljutić je naravno glavna uzdanica...

Bolji prizor za kraj zime hrvatski navijači teško da su mogli zamisliti. Zrinka Ljutić i njezin „sveti gral“, Mali kristalni globus za najbolju slalomašicu svijeta - tako je izgledala odjavna špica hrvatskog skijanja za 2024./25. U američkom Sun Valleyju, na planini Bald Mountain, dočekali smo prvi ozbiljan skijaški trijumf nakon ere Ivice i Janice Kostelić, koji je odjeknuo u cijelom svijetu.

Zrinka se među zvijezde vinula u predolimpijskoj sezoni, manje od godinu dana prije najvećeg sportskog događaja koji će europski kontinent vidjeti u 2026. Riječ je, naravno, o Zimskim olimpijskim igrama u Milanu i Cortini d’ Ampezzo. One će se održati od 6. do 22. veljače iduće godine i bit će prve OI u povijesti koje će zajednički organizirati dva grada. U Milanu će se odvijati klizačka i hokejaška natjecanja, a ostatak programa smješten je u planinama oko Cortine.

Da Igre počnu danas, iz hrvatske bi perpektive očekivanja sigurno bila veća nego u Pekingu 2022. te Pjongčangu 2018., gdje su naši predstavnici ostali bez odličja. Razlog je, dakako, 21- godišnja Zrinka, koja se u roku od nekoliko mjeseci etablirala kao vladarica slaloma, ali i više od toga. Bila je na postolju i u veleslalomu te završila na četvrtom mjestu u ukupnom redoslijedu Svjetskog kupa, nagovijestivši još veće apetite za iduću zimu.

Veleslalom je disciplina u kojoj prema vlastitim riječima ima velik prostor za napredak, uostalom, u njoj se i ranije počela probijati na FIS utrkama. Također, Zrinkin tim u dugoročnoj perspektivi razmišlja i o super-G-ju.Nastavi li se njezina rezultatska krivulja penjati ovim tempom, spremni smo se okladiti da će Zagrepčanka u Dolomitima biti čvrsta kandidatkinja za dvije medalje, a možda čak i konkurirati za status najbolje skijašice na idućim Igrama.

POVRATAK LEONE POPOVIĆ

Hrvatsko skijanje imat će u Italiji još toga za ponuditi. Iza Leone Popović (27) je duga noćna mora koja uskoro završava, jer se rehabilitacija nakon operacije lijevog koljena, koju je odradila početkom prosinca, približila kraju. Djevojka iz Mrkoplja pretprošle je sezone također ozbiljno kucala na vrata slalomskog vrha, prije nego je ozljeda naprasno prekinula taj proces. Ipak, s obzirom na Leonino iskustvo i slalomsku tehniku, nije upitno hoće li, nego kada će ponovno razmišljati o postoljima.

U muškoj konkurenciji baklju hrvatskog skijanja i dalje čvrsto drži Filip Zubčić (32). U protekloj je sezoni ostao bez postolja, ali devet plasmana među top 10 (sedam u veleslalomu, dva u slalomu) dokaz su da je i dalje na koračić od najboljih. U Alta Badiji ga je od veleslalomskog postolja dijelilo samo pet stotinki; bio je četvrti, za „treptaj oka“ sporiji od Norvežanina Steena Olsena. Zubčić je u karijeri nakupio podeblju kolekciju velikih utrka, vlasnik je i svjetskog srebra iz paralela (discipline koja je ukinuta) te će na Igre u susjedstvo doći s prilično jakim argumentima.

Ono što protekle sezone nije pošlo za rukom Zubčiću, jest šest godina mlađem Samuelu Kolegi, koji je u slalomu u Madonni di Campiglio dočekao prvo postolje u Svjetskom kupu.

Istovremeno mu je, međutim, nedostajalo rezultatske konstante, što se krajem sezone reflektiralo na samopouzdanje. Dovoljno je pogledati plasmane nakon Madonne: 23., 25., 20. i 19. mjesto, uz to još i tri odustajanja. Kolega će u pauzi između dvije sezone morati ozbiljno zapeti ako u Cortini 2026. želi imati ulogu jednog od slalomskih „dark horseova“.

U sastavu hrvatske alpske reprezentacije za Igre će biti i Istok Rodeš, čija karijera također plovi kroz velike oscilacije, no krajem sezone popravio je formu i dva puta (Kranjska Gora, Hafjell) bio nadomak top 10 plasmana.

MATIJA LEGOVIĆ ČEKA POZIVNICU

Što se tiče ostalih kandidata za Milano i Cortinu, prema odluci HOO-a od 1. siječnja u kategoriji potencijalnih B olimpijskih kandidata nalaze se skijaš Matej Vidović te snowboarderi Dante Brčić i Lea Jugovac, a tu je još i troje predstavnika iz brzog klizanja na kratke staze: Martin Kolenc, Valentina Aščić i Katarina Burić. Držimo palčeve da će se u to društvo u fotofinišu nekako ugurati i 19-godišnji biatlonac Matija Legović, koji je zimus oduševio osvajanjem Svjetskog juniorskog kupa. Golemi je to uspjeh za hrvatski biatlon, koji već dugo sanja o nasljedniku Jakova Faka, vlasnika olimpijske bronce iz Vancouvera 2010. Legović bi, kako je nedavno pojasnio njegov trener Dejan Brajdić, u Cortinu mogao doći putem pozivnice, što će ovisiti o rezultatima na startu iduće sezone...

Novi sport i sedam novih disciplina

U Cortini i Milanu medalje će se dijeliti u ukupno 116 disciplina u 16 sportova. Porast je to za sedam kompleta medalja u odnosu na Peking 2022., a u program su uvrštene sljedeće discipline: dvostruki moguli za muškarce i žene u slobodnom skijanju, muški i ženski parovi u sanjkanju, muška i ženska timska kombinacija u alpskom skijanju, velika skakaonica za žene u skijaškim skokovima te mješovita timska štafeta u skeletonu. U programu je i potpuno novi sport - skijaško planinarenje. U njemu će se natjecatelji nadmetati u tri discipline (sprint muškarci i žene te štafeta). Radi se o sportu u kojem se skijaši penju i spuštaju prolazeći kroz niz kontrolnih točaka, a pritom koriste opremu i tehnike za backcountry (freeride) skijanje.

Spomenimo i da će se prvi put u povijesti olimpijskih igara žene u skijaškom trčanju natjecati na istim distancama kao i muškarci.

Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša i glavni tajnik Siniša Krajač priredili su u prostorijama nacionalne olimpijske udruge prijam za mladog hrvatskog biatlonca Matiju Legovića. S njim u pratnji bili su trener Dejan Brajdić (ujedno i direktor reprezentacija HBS-a) i predsjednik Hrvatskog biatlonskog saveza Lucian Vukelić. Povod za HOO-ov prijam nedavni je Matijin uspjeh - osvajanje prvog mjesta u ukupnom redoslijedu biatlonskog Svjetskog kupa za juniore te Kristalni globus za prvo mjesto u disciplini sprint.