Premijer Andrej Plenković nazočio je HOO-ovoj svečanosti Velikog dana hrvatskog sporta te predstavnike “sedme sile” fascinirao poznavanjem sporta. U govoru na kraju svečanosti izrekao je svoje dojmove o sportskoj 2023. godini te o sportašima i sportašicama koji su je obilježili

Ovo je bila još jedna velika godina hrvatskog sporta. Giovanni Cernogoraz ima za sobom više od 20 godina briljantne karijere. Svjetskim zlatom u Bakuu bio je jedan od prvih koji se kvalifcirao za Pariz. Sjajne su bile i najbolje sportašice za 2023., džudašica Barbara Matić i taekwondašica Lena Stojković. Pa onda i svi uspjesi karatašica, kao i nogometaša koji su bili drugi u Ligi nacija. Sve skupa, bio je to sjajan uvod u olimpijsku godinu, u kojoj ćemo prvi put probiti barijeru od 100 milijuna eura izdvajanja za sport. Tih 110 milijuna eura u 2024., četiri je puta više nego kada smo 2016. godine preuzeli odgovornost kao vlada. U neformalnim razgovorima s iskusnim sportskim djelatnicima, među kojima je bio i predsjednik HOO-a Zlatko Mateša, stekao sam dojam da se primjećuje taj drugačiji pogled vlade i države prema sportu i sportašima. Hrvatska vlada voli sport i mislim da smo u proteklih osam godina to pokazali, ne samo izdvajanjima za sport…”, rekao je Plenković.

BITNI POMACI U SFERI SPORTA

Aktualni hrvatski premijer spomenuo je još neke ovogodišnje bitne pomake u sferi sporta:

- Imamo novi Zakon o sportu kojim su regulirana statusna prava sportaša, regulirali smo i prava zaslužnih trenera, brinemo se i o paraolimpijcima, gluhim sportašima, akademskom sportu i svima drugima. Uz to, Hrvatska je domaćin brojnih međunarodnih natjecanja. U ovoj godini već smo se počeli spremati za dva europska i dva svjetska prvenstva u olimpijskim sportovima kojima će Hrvatska biti domaćin 2024. i 2025. godine. To su EP u vaterpolu i džudu, a SP u hrvanju i rukometu.

Nakon službenog dijela HOO-ove svečanosti, okružen izvjestiteljima Večernjeg lista, Sportskih novosti, Hrvatskog radija, Novog lista i Olimpa, premijer Plenković je galantnim utroškom vremena iznova dokazao da su mu sportske teme i drage i bliske.

Posebnu zahvalu uputio je Vatrenima, ustvrdivši da mu, prilikom susreta sa svjetskim državnicima, mnogi od njih zavide na sjajnim rezultatima nogometaša iz tako male države:

- To što smo doživjeli da nam je nogometna reprezentacija u pet godina na najvećim natjecanjima osvojila srebro, broncu, pa opet srebro - to jednostavno nije normalno. To je takav ekstra uspjeh da mu se moramo diviti tisuću puta. Zato sam nedavno, kada su se dogodila ona dva poraza nogometaša, rekao da nije fer odmah biti kritičan prema Daliću, Modriću i ovom nogometnom naraštaju. Uostalom, oni su izvukli te kvalifkacije i opet se kvalifcirali za veliko natjecanje, pokazavši kontinuitet uspjeha. Ta upornost, a možda tu ima malo i Lukina inata - donosi karakter koji je ključan u sportu.

Govoreći o Vatrenima, osvrnuo se i na sportsku infrastrukturu u Hrvatskoj, poglavito onu nogometnu… - Kada smo krenuli s proglašavanjem sportske infrastrukture od nacionalnog značaja, prva odluka odnosila se na dva simbola hrvatskog nogometa - Maksimir i Poljud. Maksimir je stadion koji ima veliku povijesnu važnost, a Poljud je i pored ovih novijih manjih stadiona, naš najljepši stadion. Što se tiče Maksimira, vlada je napravila svoj dio posla, dogovorom koji smo postigli između vlade i Zagrebačke nadbiskupije, te vlade i Grada Zagreba, rješavaju se pravne pretpostavke da se krene s investicijom u izgradnju novog Dinamova stadiona. Za novi identitet grada Zagreba i Dinama.

Jednako tako pomoći ćemo i obnovu Poljuda. Naravno, primijenit ćemo policentrični pristup, nećemo se ograničiti samo na Zagreb i Split. Osijek je napravio jako dobar privatni stadion, a Rijeka ima svoj plan za jedan vrlo simpatičan manji stadion s jako lijepim arhitektonskim i ambijentalnim rješenjem nove Kantride. Ali i po svemu drugom što se radi, imam dojam da sport vibrira u dobrom smjeru.

Pohvalivši iz kuta “bivšeg amaterskog košarkaša”, sjajan iskorak reprezentacije na olimpijskim pretkvalifkacijama, izrazio je optimizam za njezin povratak na kompetitivniju razinu u odnosu na rejting posljednjih godina. Vjeruje da su bolji dani i pred rukometom:

- Sastao sam se s vodstvom Hrvatskog rukometnog saveza i mi ćemo, kao vlada, podržati domaćinstvo Svjetskog prvenstva u siječnju 2025. godine. Iz HRS-a su me uvjeravali da bi se već na Olimpijskim igrama u Parizu trebao vidjeti uzlazni trend. Naravno, pod uvjetom da prođu olimpijske kvalifkacije. Svi želimo ponovno imati rukomet na onoj razini od prije 10-15 godina, kada smo imali sjajan naraštaj koji je dominirao.

Vaterpolo, iako još uvijek bez norme, naš je naizgledniji momčadski sport za nastup u Parizu, a uskoro mu slijedi i nova domaćinska europska smotra…

- Što se tiče vaterpola, u Splitu smo na EP-u bili prvi. Nazvao me neki dan Perica Bukić, veli da je Izrael otpao za domaćinstvo EP-a, što ćemo...!? Rekao sam, pa nemamo što razmišljati, prihvatit ćemo. To naše dogovaranje trajalo je otprilike dvije minute. Jako mi je drago da je na 100. godišnjicu VK Jug, grad Dubrovnik, zajedno sa Zagrebom, dobio domaćinstvo Europskog prvenstva. Veselio bih se da nam vaterpolo kao jedan krasan sport ponovo pričini zadovoljstvo.

SPORTSKA NAČITANOST

Podržavajući ideju domaćina pariških Olimpijskih igara da se mimohod sudionika održi na rijeci Seini, premijer je dodao još jedan sport koji ga oduševljava - ragbi: - Nedavno sam u Parizu, na krcatom Stade de Franceu, bio na fnalu jednog globalno fantastičnog sporta - ragbija. Krasno fnale… Francuzi vole ragbi jednako kao nogomet. Mi smo u jednom trenutku, kad su nam se pridružili Hrvati iz Australije i Novog Zelanda, prilično uzletjeli. Volio bih da i naši ragbijaši krenu stepenicama sportskog uspona jer taj sport je čvrst, izvrstan. Plenković je potvrdio potporu domaćinstvima hrvačkog SP-a i džudaškog EP-a u Zagrebu te EP-a u karateu u Zadru. Istaknuo je da ga veseli što u uspjesima u četiri borilačka sporta dominiraju žene…

Novinare je zanimalo otkud takva “sportska načitanost” hrvatskog premijera, odnosno - kada sve stigne pratiti?

- Kako su mi djeca još mala, po noći sam nerijetko budan i tada se brifram o zbivanjima u sportu jer mi je to po danu uistinu teško sve stizati. Informiram se tko je i u čemu uspio, pogledam malo i NBA košarku. Onda shvatim koliko je to sve skupa dobro. Malen smo narod, a toliko smo raznovrsni i sportski orijentirani. Mi u Hrvatskoj imamo 247 000 registriranih sportaša. To je ozbiljan broj ljudi koji se aktivno, ne rekreacijski, već ozbiljno, bavi nekim sportom… Mi smo tu zaista otvoreni za sve. Zagovornik je poreznih olakšica ulagateljima u sport, ali ne po mađarskom modelu kojim se fnancira “samo pet prioritetnih sportova”… Otvorenost za sve i vrhunski rezultati iz raznovrsnih sportova, hrvatski je fenomen:

- Sportaši su sjajni ljudi koji se u najranijoj dobi formiraju kao vrlo snažne osobnosti. Vrlo su disciplinirani, puni zdravih pogleda na život, cijene rad, cijene suparnike, imaju sustav vrijednosti. A kada ostvare vrhunske rezultate, onda su i uzor mladima. Pa ovo večeras su sve ljudi koji inspiriraju. Primjerice, mi sada činimo nevjerojatne rezultate u skijanju.

Mislili smo da će biti teško nakon Janice, Ivice i Ante Kostelića, a više nemamo ni utrke na Sljemenu, što mi je strašno žao, no imamo Zrinku, Leonu i Filipa koji su ponovno na postolju. A praktički nam radi jedna žičara, ona na Platku… Pa to je gotovo nevjerojatno, kao što je nevjerojatan i kontinuitet rezultata koji ostvaruje nogometna reprezentacija.