Zagreb, 19. studenoga 2020. - Europska komisija (EK) organizirala je konferenciju na visokoj razini “Oporavak sportskog sektora nakon krize COVID-19: put pred nama”, koja je održana 17. studenoga 2020. online načinom. Cilj konferencije bio je okupiti vodeće ljude iz ministarstava sporta, Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, te europskog i međunarodnog sportskog pokreta, kako bi razmotrili mjere oporavka sporta nakon krize. Povod za organizaciju konferencije bio je dovršetak studije o utjecaju COVID-19 krize na sektor sporta. Studija je provedena na prijedlog predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Zlatka Mateše i ovom prigodom predstavljeni su njezini rezultati i preporuke.

Predsjednik MOO-a Thomas Bach u uvodnom je govoru istaknuo da je zdravstvena kriza pokazala kako je sport ključni faktor u borbi protiv pandemije i integralni dio rješenja za oporavak od krize.

- Sport pridonosi tjelesnom i mentalnom zdravlju i suzbijanju kroničnih bolesti. Sport ima snažnu društvenu, ali i gospodarsku ulogu, jer stvara radna mjesta i generira gospodarsku aktivnost. MOO poziva vlade diljem svijeta da uključe sport u svoje programe potpore nakon razdoblja koronakrize. Novi svijet će itekako trebati sport i njegove vrednote.

Povjerenica EK-a za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Mariya Gabriel predstavila je ključne rezultate i preporuke studije o utjecaju krize COVID-19 na sektor sporta. Gubitak prihoda je najveći identificirani problem, budući da sportske udruge koje ne mogu obavljati svoju djelatnost, ne mogu pokriti ni vlastite troškove. Smanjili su im se prihodi od članarina, izdavanja licenci, naknada za sudjelovanje, prodaje ulaznica, televizijskih prijenosa, sponzorstava, pretplata itd., a sve to ostavlja izravne posljedice na radna mjesta.
Sportske udruge imaju problema s priljevom novca, muče se s plaćanjem režija, isplatom plaća, plaćanjem najamnine i preuzetim ugovornim obvezama. Da bi ostali solventni, prekidaju aktivnosti i otpuštaju radnike. To vodi k povećanom riziku od gubitka radnih mjesta i općoj nesigurnosti radnika. Sportaši su ostali bez prihoda od sponzorstava i novčanih nagrada koja dobivaju za sudjelovanje na natjecanjima koja se sada više ne organiziraju. Ugroženi su i radnici koji nemaju ugovor o radu, kao što su freelanceri i volonteri. Problemi su slični u većini država članica Europske unije. Sportske djelatnosti smanjile su se za petinu do četvrtinu. U prosjeku, udio sporta u BDP-u pao je u 2020. godini najmanje 10 posto.
Najvažnija preporuka studije u ovom je trenutku da države članice trebaju koristiti mehanizme CRRI, CRII+ i SURE za potporu sportskim djelatnostima. Povjerenica Gabriel je istaknula da smo iz krize naučili da je sport presudan instrument u zdravstvenoj prevenciji, i kao takav je od interesa za čitavo društvo i gospodarstvo. Pozvala je države članice na jedinstvo i suradnju te na razmjenu informacija i razmjenu najboljih praksi o poduzetim mjerama.

Sudionici konferencije mogli su se uključiti u njezin rad i pitanjima. Primjetno odobravanje izazvalo je pitanje HOO-ove koordinatorica za EU fondove i programe Alme Papić o podršci financiranja izgradnje sportskih objekata iz strukturnih fondova, jer bi se time povećala dostupnost sportskih usluga s ciljem očuvanja zdravlja građana. Štoviše, to je ocijenjeno ključnim pitanjem za sport u Europskoj uniji. (hoo)